уторак, 1. децембар 2015.

ENTONI BORDEJN U VULKANOVIM KNJIŽARAMA


Knjige "Poverljivo iz kuhinje" i "Kuvareva turneja" svakako najvećeg pustolova i ubedljivo najtalentovanijeg pisca među poznatim kuvarima, Entonija Bordejna, po promotivnoj ceni od 699 dinara možete da kupite isključivo u Vulkanovim knjižarama.

U Japanu jede tradicionalni fugu, u Kambodži obilazi Streljački klub u Pnom Penu, gde se lokalna jela serviraju zajedno sa čitavim arsenalom oružja. U Sajgonu je, pre nego što je na delti Mekonga probao zmiju sa Vijetkongovcima, poslužen srcem žive kobre. Jedno portugalsko selo je mesecima tovilo svinju, specijalno za njegov dolazak... Pa, gde ćete naći boljeg saputnika za avanturu!?
Bordejnove priče su sočne, strastvene i nepredvidive, bez obzira da li opisuje svoje prve ostrige u Žirondi, bednu poziciju perača sudova u bučnom i jeftinom ribljem restoranu, iskustvo u restoranu Reinbow Room na vrhu Rokfeler centra, dilere droge u Ist Vilidžu, Tokio, Pariz, Njujork... Čitajući ovu knjigu, shvatićete da vam je potekla voda na usta i tražićete od šefa još.

четвртак, 26. новембар 2015.

U PRETPRODAJI: ENTONI BORDEJN - RECEPTI BRASERIJE LES HALLES


Neko ume da kuva, neko ume da piše. Entoni Bordejn ima tu neverovatnu sreću da obe te stvari radi fantastično. Niko ne ume da piše o kuvanju kao on! Posle dva avanturistička i putopisna beletristička bestselera, pred nama je sada i njegov kuvar sa preko stotinu vrhunskih recepata francuske kuhinje, ilustrovan impresivnim fotografijama. U pitanju su recepti njujorške braserije Les Halles, čijoj je popularnosti i sam veoma doprineo. Ova knjiga će vam omogućiti jedinstveno iskustvo - da u Bordejnovu kuhinju uđete "na mala vrata", kao njegov šegrt, i da od njega učiti kao da je tu, pred vama. Ne kažemo da ne ume da bude prgav i strog učitelj, ali vam garantujemo da ćete se zabaviti i uživati! I, naravno, postaćete pravi poznavalac francuske kuhinje!

 U PRETPRODAJI, PO PROMOTIVNOJ CENI OD 2399 DINARA, KNJIGU RECEPTI BRASERIJE LES HALLES NAJKONTROVERZNIJEG OD SVIH SLAVNIH KUVARA, ENTONIJA BORDEJNA, MOŽETE DA PORUČITE OVDE 
 DOSTAVA JE BESPLATNA!

уторак, 6. октобар 2015.

AKCIJSKA CENA: ZDRAVIJE IZ RERNE LOREJN PASKAL ZA SAMO 1999 DIN


LOREJN PASKAL: ZDRAVIJE IZ RERNE 1999 DINARA 
AKCIJA: SAMO NA GOODA SHOPU! 

Knjigu ZDRAVIJE IZ RERNE neodoljive LOREJN PASKAL sa preko stotinu originalnih, zdravih i niskokaloričnih recepata na GOODA SHOPU sada možete da poručite po 30% nižoj ceni od samo 1999 dinara. Uživajte bez griže savesti u slanim i slatkim đakonijama iz Lorejnine kuhinje!
 

понедељак, 17. август 2015.

Duško Radović: "Gradsko stambeno će propasti..."


SAMO UZ "BLIC" Antologija srpske književnosti: "Život i priključenija" Dositeja Obradovića

Čitaoci „Blica“ će u subotu uz omiljene novine na poklon dobiti "Život i priključenija" Dositeja Obradovića. Antologija srpske književnosti nastavlja se jer oduševljenje čitalaca više govori od prodatih tiraža, a to je da ova akcija ima misiju širenja lepih osećanja širom Srbije. Zato u tom maniru nastavljamo, i prenosimo vam zanimljivosti iz života jednog od naših velikih pisaca i mističnih ličnosti Dositeja Obradovića.

Mini intervju sa Ivanom Glišićem: ZAŠTO NE VOLIM PROMOCIJE?!

(Sa Ivanom Glišićem razgovarao Zoran Ilić)

– Ivane, recite nam nešto više o vašim iskustvima sa književnim promocijama?
- Ja sam, Zorane, imao samo četiri promocije.

– Krenimo, onda, sa prvom!
- Godine 1974. zavičajne pesme „Svadbarenje“ je opremio i ilustrovao Milić od Mačve, a recenziju je napisao Mika Antić. I slikar Milić od Mačve doveo Miku Antića, Vaska Popu i Zorana Radmilovića da kazuju o knjizi u Klubu zavičajnih studenata Šapca.
I, zamisli, otkažu promociju po direktivi komiteta jer svi smo mi bili takozvani "crni talas" u umetnosti. Pa, smo otišli u Beograd i imali promociju kod Zorana Radmilovića.
Nažalost, nismo imali foto aparat da se uslikamo.

– Kako je bilo na drugoj Vašoj književnoj promociji i gde je održana?
- Druga je bila 1993. godine. Za roman ‘Ura, ura, matura’, objavljen kod Slobodana Mašića, dobijem ja diplomu „Politikinog Zabavnika“, i ovde, u Šapcu, Prosvetina knjižara upriliči mi promociju. Došli Peca Popović, Slobodan Mašić, Raša Popov. I ponovo mi iz Komiteta izbace sve rokere i pankere iz sale, a došli mladi iz svih okolnih mesta, pa je bilo jadno.
Ali moje kolege iz Radija i TV Šapca kažu klincima da se ne razilaze, već naprave promociju u desku TV, čak zakolju prasence i počaste mlade rokere i punkse.
I tu nas niko nije dirao!

– Na redu treća promocija?
– Da, nekoliko dana kasnije. I ona je bila za  roman „Ura ura matura“, ali u Beogradu, u Prosvetinoj knjižari u Knez Mihailovoj ulici.
Ista ekipa na okupu. Bilo je oko sedamsto mladih iz cele Srbije, pa se u knjižaru ulazilo po pedesetak, te je promocija trajala od pet popodneh do jedanaset sati uveče.
Šef knjižare posle reče klincima da su bili divni i da nisu ukrali ni jednu knjigu sa polica i rafova, kao kada je promocija slavnih pisaca, kad dođe elita i sve pokrade.

– Promocija No. 4?
- Za knjigu ‘Ključ od sebe’ o Isidori Sekulić dobio sam 2003., nagradu NIP ‘Plavi jahač’ i Isidorine zadužbine u osnivanju, koja je, nažalost, još u osnivanju.
Dali mi praznu Isidorinu svesku, pergament listovi, u zelenom somotu, i sa Isidorinim ugraviranim medaljonom na prednjoj korici.
I imao sam književno veče u Konaku kneginje Ljubice, u Beogradu..

– Zaključak na kraju?
- Ne volim promocije jer se tu ne ceni knjiga nego ko je od slavnih ličnosti sa estrade ili iz vlasti došao, koliko je bilo novinara, tv ekipa, koliko se jelo i pilo, i šta su doneli posetioci piscu, viski, džin, cveće, etc.
Tako da ne volim promocije, pa me zato i nema po medijima i novinama, ali nema veze. Klinci, mladi punksi i rokeri, me znaju, pa kada je ekskurzija dođu mi u posetu, I to mi je velika čast.

среда, 12. август 2015.

Knjiga o zajedničkom detinjstvu Trumana Kapotea i Harper Li


Harper i Truman su se upoznali dvadesetih godina prošlog veka, kada se Kapote preselio u njen rodni grad Monrovil u Alabami. Kapote je kasnije rekao kako su jedno u drugom prepoznali "razdaljinu".
"Nel (Pravo ime Harper Li) je bila previše muškobnanjasta a Truman se plašio dečaka pa se držao nje, koja ga je štitila", citirana je izjava Čarlsa Reja Sklinera, prijatelja Harperinog brata Edvina, u biografiji autorke.  

Harper Li (r. 1926) i Truman Kapote (1924-1984) ostali su prijatelji i kad se on preselio u Njujork 1933. godine.
Oba njena romana, "Ubiti pticu rugalicu" (1960) i "Go Set a Watchman" (2015) delimično su zasnovana na njihovom prijateljstvu. Li mu je pomagala u istraživanju za njegov klasik "Hladnokrvno ubistvo" (1966) ali su odnosi između dvoje pisaca zahladneli pošto Kapote nije uvažio njen doprinos.

уторак, 11. август 2015.

среда, 5. август 2015.

Oskar u džepu, Užice u srcu


Detinjstvo provedeno u varošici na obalama Đetinje krajem 50-tih godina prošlog veka, zauvek je obeležilo životni put a kasnije i stvaralački profil Stojana Stiva Tešića, dramskog pisca i filmskog scenariste, dobitnika najvećeg priznanja u svetu filma, američkog "Oskara" za najbolji originalni scenario u drami "Breaking Away" ("Četiri mangupa").
(...)
Stojan Stiv Tešić, proslavljeni američki pisac i romansijer srpskog porekla, duboko razočaran epilogom "američkog sna", umro je 1996. godine u 54 godini života. Za sobom  je ostavio kćerku Ejmi, suprugu Beki, 6 ekranizovanih filmskih scenarija, 10 drama i 2 romana.

петак, 31. јул 2015.

N.S.Grubešić: O romanu “Smej se, Pajaco”


(Zoran Ilić: “Smej se, Pajaco”  
izdavač - Presing, Mladenovac - 2014)

Ja  sam putnik… Oh, putnik, vozi se i vozi… vidi stvari ispod stakla...”

Otprilike bi bio prijevod nekih riječi “Passengera” kultne pjesme Davida Bowia i Iggi Popa koju sam čula cijelo vrijeme čitanja novoga romana Zorana Ilića, “Smej se, Pajaco” refleksivne tematike i tako bliskih likova. Ne bih rekla Doktora i Mistera, ali u funkciji iznošenja spoznaja jednoga o drugome, više Nekoga nego Pajaca. Dim iz zapaljivih razgovora, ovoga puta mnogo zanimljivijih, nego onih iz “Nepoznatog i grada” (prethodnog romana Zorana Ilića), začinjenih izvjesnom dozom senzualnosti što se kao valovita linija provlači romanom napada čitatelja iz svih pravaca. Stotinjak stranica teksta, vremenske i prostorne slagalice, baš iz tih razloga je  veoma primamljivo i neobično štivo. Čini se da ne postoji okomica teksta već da se priče kreću po nečijem crtežu načinjenom od desetaka strijelica zašiljenih s obje strane u cvijetu sa istovjetnom točkom polaska. Duhovito i nadahnuto, Neko vodi  provokativne razgovore sa Pajacom uz tanano objašnjenje svog pogleda na svijet kroz razne primjere besmislenosti bogatstva, kriminala, svjetskih razlika, muzike, raznih ograničenja, tajnovitosti, prošlosti, sadašnjosti, naznake budućnosti, bolovanja od svakodnevice i sitnih detalja, što poput dragocjenog začina, obogaćuju stranice ovoga romana. Čitatelju neće promaći tako nježni opisi susreta ili viđenja žena njegova vremena, crvena haljina ni topla šaka, a bogami ni dugonoge plavuše. Ne bi se moglo reći da je roman asocijativne ili simboličke forme, pa stoga ne treba kroz redove tražiti neki dublji smisao. Tematika je prilično jasna, no taj dijaloški oblik i uvođenje izmišljene ili zamišljene osobe kao pomagača u izrazu je sasvim osebujan. Svojstven Zoranu Iliću.

 Zašto je prvo bio Nepoznatipisac, a sada Pajaco, koji bi se trebao smijati... Nazvati to degradacijom ili skorim odstupanjem od “kraljeva bez krune”, ne znam?! Imam osjećaj da bi u slijedećem romanu mogli pročitati sledeću rečenicu: Fuck you, Pajaco! Dolazi Zoran!

LINK:

понедељак, 27. јул 2015.

Rodž Glas na srpskom

Izdavačka kuća Književna radionica Rašić najavljuje skoro objavljivanje knjige priča britanskog autora Rodža Glasa (1978).
Glas je prvenstveno poznat kao romanopisac i dobitnik nagrade Samerset Mom za biografiju Alasdira Greja, ali i kao višestruki gost srpskih književnih festivala i rezidencijalnih programa.
Urednici Književne radionice Rašić opredelili su se za Glasovu knjigu LjubavSeksPutovanjeMuzika, 2013. godine nominovanu za prestižnu nagradu Frenk O’Konor. Brojne izvrsne kritike ovu knjigu opisuju kao konceptualno delo koje na duhovit i stilski besprekoran način tematizuje fenomen „lou kost“ avio-putovanja.
Rodž Glas radi na Univerzitetu Edž Hil kao predavač kreativnog pisanja.

среда, 22. јул 2015.

Umro američki pisac Edgar Lorens Doktorov

 
Američki pisac Edgar Lorens Doktorov ( E.L. Doctorow) poznat po romanu "Regtajm" umro je u 85. godini. Doktorov je umro juče u u bolnici u Njujorku od komplikacija zbog raka pluća, rekao je njegov sin Ričard Doktorov. Smatran jednim od vodećih autora 20. veka Doktorov je imao uspeha i kod kritike i kod publike tokom svoje 50-ogodišnje karijere. Dobitnik je Nacionalne književne nagrade 1986. godine za delo "Worl's Fair" i nagrade Nacionalnog kruga književnih kritičara (National Book Critics Circle) 1989. za delo "Billy Bathgate" i 2005. za delo "The March", o američkom građanskom ratu. Predsednik SAD Barak Obama je na tviteru napisao da je Doktorov bio "jedan od najvećih američkih pisaca". "Mnogo sam naučio iz njegovih knjiga, nedostajaće nam", napisao je Obama na svom Tviter nalogu. Pored deset romana Doktorov je objavio dve knjige kratkih priča, pozorišni komad "Drinks Before Dinner" i brojne eseje i članke. Rođen je 6. januara 1931. godine u Njujorku. Dobio je ime po Edgaru Alanu Pou, koga je često nazivao "najvećim lošim američkim piscem". Kao dečak puno je čitao i odlučio da želi da bude pisac kada je imao devet godina. Filmovi su snimljeni po nekoliko njegovih romana uključujući "Regtajm" u režiji Miloša Formana i "Billy Bathgate" u režiji Roberta Bentona ali Doktorov uglavnom nije bio zadovoljan filmskim verzijama njegovih knjiga. "Regtajm" je napravljen i kao mjuzikl na Brodveju 1998. godine.

субота, 18. јул 2015.

Sofija Živković: Tajna i melanholija grada (2013)

Zoran ILIĆ: Nepoznati i grad - Presing, 2013

Saopštimo najpre jedan paradoks: Beograd je prirodni centar Kragujevčana. To nije isto što i samo ’’centar’’, jer prestonica je uvek centar, a prirodni centar znači prirodno nastavljanje, lako prilagođavanje, jasnoća mentaliteta, bliskost. Ko zna, možda ima nečeg u kolektivnoj (pod)svesti, još od doba smena prestonica. Možda je razlog taj što je Beograd i prostorno povezan sa Šumadijom. Postojala je i kragujevačka ''varijanta'' konaka knjeginje Ljubice - gde je rođen knez Mihailo, najevropejskiji beogradski vladar (tamo i danas postoji i knez Mihailov konak, dok je Ljubičin izgoreo u požaru), a u Beogradu je pak, naravno, postojala ulica Kragujevački drum (današnja Kralja Milana) i hotel Kragujevac iz 1860, na savskom pristaništu. I sve tako ukrug. Ako čitate istoriju Beograda iz epohe oslobađanja Srbije, neizostavno se mora pojaviti Kragujevac bar u nekoj rečenici.
Nepoznatipisac potiče iz dve srpske prestonice, dva grada koja sa sadašnjošću ne povezuju mitovi i legende kako je to običaj sa našim gradovima, već se tragovi vide i danas. Gradska proza je dobra stvar, uvek, to je tematika koji negde afirmiše kapacitet grada. Gradska kultura se time obeležava na naročit način. O Beogradu je pisano mnogo, sa opravdanim zaslugama, i čak bi se mogla ustanoviti posebna oblast istraživanja beogradske beletristike. 

’Ako već nema spisateljsko iskustvo, Nepoznatipisac ima bogato čitalačko iskustvo, a ono mu govori: napiši, nešto o gradu! Povedi čitaoce ulicama Kragujevca!’’, kaže narator, ili junak, ili pisac, ili neki nepoznati glas… I tako nastaje štivo, jedno od retkih o ovom gradu. 

    “Komplikovano je da ti objasnim zašto pesma I remember Elvis Presley najbolje odražava moj odnos prema Kragujevcu. Zašto je od svih pesama ona moj favorit. I kada kažem: I remember Elvis Presley, ja mislim: I remember Kragujevac.’’  To je ta uvek lepa, emocionalno snažna igra asocijacija, o kojoj postoji i jedan autopoetički citat u samo delu. 

    Oslonjen na moderno doba, Zoran Ilić, ili Nepoznatipisac, dao je jednu i ličnu i nadličnu lekciju o Kragujevcu u vidu jako brze proze, u kojoj je narator do pola nesmiren od pola lucidan, a svakako neuhvatljiv: čas narator, čas narater, čas pisac, čas junak priče. Ovo je u isto vreme i nenametljiva oda vrelim 60-im u gradu, i oda nervoznoj nostalgiji, i melanholiji želje/potrebe da se živi u dva grada istovremeno (baš kao što smo kroz čitav 19. vek imali obe ove prestonice paralelno), i da se imaju dva rodna grada.

Novi roman Sandre Braun uz "Blic ženu"

 

Novi bestseler Sandre Braun ”Ne tuguj za mnom” u prodaji je sa "Blic ženom" od 18. jula po ceni od samo 199 dinara. Radnja romana govori o Kamili Džejmson koja je lepa i uspešna mlada dama. I usamljena. Dve godine joj ne polazi za rukom da preboli privlačnog starca i jednu romantičnu noć provedenu s njim.

четвртак, 16. јул 2015.

понедељак, 30. март 2015.

Rastko Petrović: Dan šesti

Dan šesti ostaje kao najbolja knjiga (...) kao jedini, najautentičniji tekst o našoj Albaniji.(...) Posle Rastka, ne znam ko bi se usudio, iz naše generacije, da piše, jer Rastko je i pesnička vizija i dokument“ , napisao je Dušan Matić.  Danas, kada nas sto godina deli od događaja koji su u njemu opisani, na Dan šesti bi se mogle primeniti reči koje je sam Rastko napisao povodom jednog drugog romana o Prvom svetskom ratu, Dnevnika o Čarnojeviću Miloša Crnjanskog. Dan šesti je, bez sumnje, „još uvek savremena knjiga“.
Prvi deo romana je objavljen u nastavcima u beogradskom časopisu Delo, od marta 1955. do juna 1956. i ostao gotovo nezapažen. Dan šesti je u celini objavljen 1961. godine kao četvrta knjiga Rastkovih izabranih dela.

четвртак, 26. март 2015.

среда, 25. март 2015.

Nova edicija prevedene proze Književne radionice Rašić


Izdavačka kuća Književna radionica Rašić pokreće ediciju prevedene proze, u sklopu koje će srpskim čitaocima predstaviti neke od izuzetno značajnih autora čija dela do sada uopšte nisu bila prevedena, ili nisu prevođena u dovoljnoj meri. Ediciju će otvoriti zbirke priča Dejvida Bruksa i Morisa Džija.
Dejvid Bruks (1953) je australijski pesnik, pripovedač, romanopisac i esejista. Radio je kao profesor australijske književnosti na Univerzitetu u Sidneju, a danas je kourednik literarnog časopisa Southerly, najstarijeg ove vrste u Australiji. Književna radionica Rašić predstaviće izbor priča Dejvida Bruksa za koji su se njeni urednici opredelili u saradnji s autorom.
Moris Dži (1931) važi za jednog od najuticajnijih živih novozelandskih autora. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja. Poznat pre svega kao romansijer, Dži je pisac nekolicine antologijskih kratkih priča koje će se pojaviti objedinjene u izdanju Književne radionice Rašić. Proza Morisa Džija do sada nije bila prevođena na srpski jezik.

понедељак, 2. март 2015.

„Besposličari“ – gogoljevski roman o nama


Pred čitaocima je novi roman Dejana Simonovića, pod naslovom „Besposličari“.

„Besposličari“ su gogoljevski, košmarno-komični, izokrenuti roman o nama.

To je roman o poslogubiteljskom udesu i poslotražiteljskom zanatu. O Zavodu za besposličare, Klubu poslotražitelja, Radosnom odlasku.

Roman o goropadnim bankama i još goropadnijim kamatama. O neodoljivim bankarskim proizvodima. Golubijem gnezdu, na primer.

Roman o ključevima bačenim u slivnik i htenju da se odigne pokrov sveta.

Roman o predsedniku koji proriče budućnost i premijeru koji deli utehu. O ministrima i ministarkama. I njihovim izmeštenim poslovima.

Ni narodni poslanici nisu zaboravljeni.

To je roman o radoznalim bilbordima, roman o šamarici i policajki, o pokretu bankolomaca i sekti grafitista.

I drugim besposlicama i besposličarima.

„Besposličari“ su uvrnut roman o našim još uvrnutijim životima.


Autor je učinio svoje. Na vas je red. Samo slobodno, ne ustežite se.



O autoru


Dejan Simonović

Rođen 1960. u Vranju. Živi i radi u Beogradu.

Objavljene knjige:

Krojač iz Ulma (roman), Pegaz, 1987;

Neodoljiva draž poziva (sotija), Filip Višnjić, 1992;

Zaklon (roman), elektronsko izdanje autora 2010.

Prikaza (roman), Albatros plus, 2011.

Besposličari (roman), Književno društvo Hiperboreja, 2015.

U književnoj periodici objavljuje priče i eseje.

Ima izvođene radio drame: Osvit, Žrtva, Plaćenici.

Urednik u Književnom magazinu i urednik tribinskog programa Srpskog književnog društva.

web: www.dejansimonovic.blogspot.com

youtube: www.youtube.com/channel/UCXye16YcFxXL1wA1Cwy47oA

e-mail: dejan.simonovic@gmail.com

среда, 7. јануар 2015.