Knjige... knjige... knjige...: септембар 2020

уторак, 29. септембар 2020.

Vremeplov za 30. septembar 2020.

30-09-1876 -

Rođen je srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić, član Srpske kraljevske akademije, predsednik Srpskog PEN kluba. Posle završenih studija prava u Parizu radio je u Beogradu kao činovnik, a od 1904. nalazio se u diplomatskoj službi. Pojavio se 1903. zbirkom "Pesme" kao potpuno izgrađen pisac, pesnik unutrašnjih nemira i sukoba. Objavio je 1912. zbirku "Nove pesme" i 1936. "Pesme". Pedesetak pesama, koliko je ukupno objavio, odlikuju se elegancijom i savršenstvom forme i spadaju u vrh srpske lirike 20. veka, poput "Na Gazimestanu", "Jefimija", "Dolap", "Simonida", "Napuštena Crkva", "Orhideja", "Ljubavna pesma". Pozorišne kritike koje je pisao, po opštoj oceni, veoma su pouzdane i odraz su izuzetne lične kulture.

30-09-1989 -

Umro je srpski pisac Oskar Davičo, koji je između dva svetska rata pripadao grupi pisaca nadrealista izrazito leve orjentacije. Tokom Drugog svetskog rata interniran je u Italiju, odakle je 1943. pobegao i priključio se partizanima.

Dela: zbirke pesama "Višnja za zidom", "Nastanjene oči", Flora", "Tropi", "Kairos", "Trema smrti", romani "Pesma", "Beton i svici", "Radni naslov beskraja", "Ćutanje", "Gladi", "Tajne", "Bekstva", "Zavičaji", "Gospodar zaborava".

субота, 26. септембар 2020.

Vremeplov za 27. septembar 2020.

1902-

Rođen je Milan Dedinac, srpski pisac, pozorišni kritičar, novinar i diplomata. Bio je nadrealista, sledbenik francuske avangardne lirike i doprineo je oslobađanju srpske poezije od tradicionalne forme. Filozofski fakultet završio je u Beogradu.

Do Drugog svetskog rata bio je novinar "Politike", od 1941. do 1943. u nemačkom zarobljeništvu. Posle oslobođenja zemlje urednik je "Politike", potom "Književnih novina", koje je osnovao zajedno s jednom grupom pisaca, ataše za kulturu u Parizu, dramaturg i upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

Dela: "Javna ptica", "Jedan čovek na prozoru", "Pesme iz dnevnika zarobljenika broj 60211", "Od nemila do nedraga", "Poziv na putovanje", "Studija o Branku Radičeviću", "Pozorišne hronike".

Vremeplov za 27. septembar 2020.

1891-

Umro je ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, koji je sjajnim stilom opisao stagnaciju, mrtvilo i dekadentnost ruskog plemstva polovinom 19. veka. Atmosferi apatije i besmisla koja je obuzela rusko plemstvo, suprotstavio je sve snažniji prodor vitalnih duhova mladog građanstva. Ime Oblomov glavnog junaka drugog dela istoimenog romana-trilogije i pojam "oblomovština" postali su sinonimi za apatiju i bezvoljnost. Izvrsnim stilsko-jezičkim i psihološkim postupkom u oblikovanju glavnog junaka, prirodnim dijalogom, mnoštvom detalja koji stvaraju atmosferu i dopunjuju osnovnu poruku dela dočarao je stanje duha karakteristično za visoke krugove ruskog društva njegovog vremena. Ostala dela: romani "Obična priča", "Ponor", eseji "Milion grčeva", "Bolje ikad nego nikad", "Uspomene o Belinskom", putopis "Fregata Palada".

субота, 19. септембар 2020.

"Himerina krv" – knjiga o usponima i padovima Jovana Dučića

Objavljen je prvi roman o našem velikom pesniku i diplomati Jovanu Dučiću. Autor knjige "Himerina krv" je Slaviša Pavlović. O Dučiću znamo mnogo, a možda najbolje da je celog života bio veliki rodoljub.

Autor knjige o Jovanu Dučiću, "Himerina krv", Slaviša Pavlović rekao je da je zanimljivost koji je tokom stvaranja knjige saznao da se Dučić nakon uspešno obavljene diplomatske misije u Rimu nadao da će postati premijer Kraljevine Jugoslavije 1937. godine. "Međutim, on je za to nagrađen mestom ambasadora u Rumuniji. On, zapravo, u svom dnevniku kaže da je sklonjen daleko da pošteni ljudi poput njega ne bi bili", naveo je Slaviša Pavlović. Od rodnog Trebinja preko

Otvori na rts.rs

среда, 16. септембар 2020.

Nagrada Vlahu Bogišiću za najbolju knjigu nefikcijske književnosti

Knjiga Vlaha Bogišića „Nedovršeni Bogišićev Ustav i druga međuplemenska razmatranja“ u izdanju Službenog glasnika proglašena je za najbolju knjigu nefikcijske književnosti 2019. godine, koju dodeljuje Dom kulture Studentski grad.

Odluku je doneo žiri u sastavu – dr Ana Stišović Milovanović, predsednica, dr Tomislav Brlek i pisac Svetislav Basara.

„Knjiga Vlaha Bogišića se izdvojila kvalitetima, koji na najbolji način prezentuju nefikcijsku prozu. Ona je u izvanrednom odnosu spojila dokumentarno i esejističko, kroz stil koji je izbalansirao oba diskursa. To je rukopis erudite, koji činjenicama vlada besprekorno, ali im daje i sasvim lična, lucidna i često neočekivana tumačenja“, ističe između ostalog žiri. S obzirom na zdravstvenu situaciju, nagrada će biti dodeljena naknadno, uz promociju knjige, a zvanično............

Otvori na danas.rs

Sastanak u Ministarstvu kulture: Uslovi kandidovanja pojedinaca za dobijanje nacionalnih priznanja

Predstavnici ministarstva kulture i informisanja Srbije razgovarali su danas s predstavnicima udruženja književnih stvaralaca i književnih prevodilaca o uslovima kandidature pojedinaca za dodelu priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi. Vlada Srbije usvojila je 6. februara Uredbu o bližim uslovima i načinu dodele priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina, čime su se stekli uslovi da, nakon sedmogodišnje pauze,....

Otvori na blic.rs

четвртак, 10. септембар 2020.

Preminuo veliki srpski prijatelj: Čovek koji je hteo da živi našu tragediju, a ne da je svedoči

Srbija danas pre 9 minuta

"Ljubav na Krfu" je njegov roman, posvećen životu naših predaka na Krfu.

Grčki dramski pisac Kostas Asimakopulos je preminuo. "Ljubav na Krfu" je njegov roman, posvećen životu naših predaka na Krfu. Roman je napisao pre tačno 40 godina, sam roman… »

Novi roman Elene Ferante – “Lažljivi život odraslih”

Ne može se tačno reći...

недеља, 6. септембар 2020.

Besnilo, Hajduk Stanko: Knjige koje bi pisci ekranizovali

Da se pisci pitaju o ekranizaciji knjiga domaćih autora, filmovi i serije bili bi nemerljivo tematski i žanrovski raznovrsniji nego sad.

Publika bi mogla odavno da gleda Pekićevo "Besnilo" na filmu, sentimentalne romane iz 19. veka kao TV sapunice, "Hajduk Stanka" i romane o Drugom svetskom ratu oslobođene ideološkog predznaka kao akcione filmove, a "Svu Teslinu decu" kao domaći blokbaster. Neki od njih, istina, sumnjaju se velika književnost može preneti na ekran "bez gubitaka", pogotovu sa malim budžetima, dok neki veruju da su filmadžije dovoljno vešte i da od "Hazarskog rečnika" naprave odličnu

Otvori na nova.rs