субота, 29. август 2020.

Novi roman Elene Ferante – “Lažljivi život odraslih”

Roman "Lažljivi život odraslih" jedne od najpopularnijih spisateljica 21. veka Elene Ferante, nakon Italije, biće objavljen 1. septembra u Srbiji i još 27 zemalja, najavio je izdavač "Buka" (Booka). Ističući da je u pitanju “najiščekivanija knjiga godine”, izdavač je naveo da novi roman autorke čuvene “Napuljske tetralogije” prodat u čak 400.000 primeraka u Italiji za svega nekoliko meseci. Očekuje se da će u prodaja u celom svetu do kraja godine premašiti dva

четвртак, 27. август 2020.

Tabašević: Arsenijević zlonamerno tumači moje motive

Autor:Nova

Vladimir Arsenijević, tendenciozno i zlonamerno tumači moje motive za bavljenjem književnošću, kaže pisac Vladimir Tabašević u reagovanju na intervju svog kolege datom našem portalu.

Dobitnik NIN-ove nagrade za roman godine za 2018. Vladimir Tabašević tvrdi da dobitnik NIN-ove nagrade za 1994, Vladimir Arsenijević, u jednom delu intervjua “Vladimir Arsenijević: Žene pišu zbog osečaja u stomaku” nedvosmisleno misli na njega. Podsetimo, Arsenijević je između ostalog rekao: “Velika energija se skupi oko Sajma knjiga i NIN-ove nagrade. Često autori jure nagrade. Mi smo videli mladog autora koji je pre dve godine dobio NIN-ovu nagradu. 

среда, 26. август 2020.

Dominacija žena u regionalnoj književnosti

Danas pre 12 sati
 
Dvanaesto izdanje festivala Krokodil - Remake / Remodel, od 28. do 30. avgusta, ispred Muzeja Jugoslavije i u Krokodilovom centru Osamnaest autorki iz regiona, koje na različite načine dokazuju da je prisustvo žena u savremenoj književnosti regiona…
LINK »

субота, 22. август 2020.

Dvadeset godina čačanske “Pčelice“

MNA
ČAČAK – Pre tačno 20 godina pojavile su se prve radne sveske “Pčelice“, a ceo projekat tada su pokrenuli učitelji Maja Koraksić i Goran Marković u okviru izdavačke delatnosti Osnovne škole “Milica Pavlović” iz Čačka. Dobre priče se uvek brzo pročuju, pa je tako bilo i sa Pčelicama, koje su postale toliko popularne među učenicima, učiteljima i roditeljima da je tri godine kasnije nastala danas svima dobro poznata izdavačka kuća koja nosi njihovo ime – “Pčelica“.

четвртак, 20. август 2020.

Dragiši Kaleziću nagrada „Danko Popović”

 
 Nagrada „Danko Popović” za 2019. godinu pripala je Dragiši Kaleziću za roman „Galerija Kirka” (izdavača KUD „Diogena”) odlukom žirija u sastavu Marko Nedić (predsednik), Jovan Delić i Aleksandar Jovanović. U najužem izboru za nagradu bile su i knjige pripovedaka Anđelka Anušića „Legenda o v(j)etrom vijanima” (Udruženja književnika Republike Srpske, Banjaluka) i Milana Micića „Dan koji je stao da se odmori” (RTS izdavaštva). 
Žiri je dao i svoju ocenu....
 

уторак, 18. август 2020.

Preminuo Antonije Đurić, autor dela Solunci govore


Antonije Đurić upokojio se u 92. godini 15. avgusta u svom domu u Čačku.

Književnik, publicista i nekadašnji novinar ostaće upamćen po svom kapitalnom delu "Solunci govore". Kao mladić zbog pisanja protiv komunističkog režima i Tita robijao je sedam godina u zatvoru u Sremskoj Mitrovici. Posle toga se zaposlio kao novinar u Ekspres politici, gde je proveo ceo svoj radni vek. U toj novinama je napisao feljton "Solunci govore" 1978, od koga je kasnije nastala drama, kao i televizijski film 1990. godine. Tek posle objavljivanja njegovog

Onore de Balzak – slikar sveta svog vremena

Na današnji dan pre 170 godina umro tvorac realizma 

Francuski romanopisac i tvorac realizma u evropskoj književnosti Onore de Balzak preminuo je 18. avgusta 1850. godine.
 
Balzak je rođen 1799. godine u gradu Turu u dolini reke Loare, na samom jugu Francuske, a doba u koje je rođen značajno je ne samo za Francusku nego i za celokupnu Evropu. 
 
Deset godina nakon Francuske revolucije, u trenutku Balzakovog rođenja, celokupan kontinent bio je uzdrman snažnim političkim trvenjima. S obzirom na to da je Balzak tokom pisanja bio usredsređen na istoriju i na uticaj dešavanja u društvu na običnog čoveka, ovo vreme je predstavljalo plodno tlo...
 
 

недеља, 16. август 2020.

Čovek strogog lica i britkog jezika – Duško Radović

Dogodilo se na današnji dan - 36 godina od smrti Duška Radovića Dušan Radović na ovim prostorima bio je poznat po svom stvaralaštvu još za vreme života. 

Danas se navršava 36 godina od njegove smrti, a ono što je ostalo iza njega autentičan je svedok kako prošlih vremena, tako i sadašnjosti.
„Jednog dana svi ćemo misliti isto. Tome je najbliže – ne misliti ništa. A to možemo ostvariti već danas.” Postoje ljudi koji se rode u Beogradu i nikada ne nauče da ga cene. Ima i onih kojima je ovaj grad samo usputna stanica. Međutim, Duško Radović, Nišlija po poreklu, je Beograd voleo, nadgledao i opominjao, ali i zadužio, budno motreći ga i obraćajući se svakog jutra u 7 i 15 putem radio talasa uz prepoznatljive reči: „Beograde, dobro jutro”. Rođen je 29.

субота, 15. август 2020.

Drainac tanji Kragujević: Jednoglasnom odlukom žirija, u petak dodeljena ugledna pesnička nagrada


JEDNOGLASNOM odlukom žirija odlučeno je da ove godine prestižnu pesničku nagradu "Drainac" dobije Tanja Kragujević za zbirku poezije Extravaganza, male pesme, čiji izdavač je "Čigoja štampa" iz Beograda.

- Na konkurs su stigle 53 knjige poezije objavljene u 2019. na srpskom govornom području. Na prvoj konsultaciji žirija odobreno je pet knjiga, a onda se nismo mnogo dvoumili, jednoglasno smo odlučili da ovogodišnji laureat bude pesnikinja iz Beograda Tanja Kragujević - rekao je predsednik žirija Goran Maksimović. On je ovom prilikom obrazložio da nagrađena pesnikinja u zbirci Extravaganza, naglašenim jezikom i osećajnošću prikazuje tri dominantna sveta. - Prvi

петак, 14. август 2020.

Vremeplov - za 15. avg. 2020

1949 

umro je srpski pisac Rastko Petrović, jedan od najoriginalnijih i najznačajnijih srpskih pesnika. U ratu je sa srpskom vojskom prošao povlačenje preko planinskih vrleti do Jadrana 1915. posle čega je poslat u Francusku i u Parizu je diplomirao prava. Od 1923. je u diplomatskoj službi - radio je u Rimu, zatim u Vašingtonu, gde je i umro 1949. Njegovi posmrtni ostaci preneti su u otadžbinu 1986. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista i bio sinonim za temperamentnu i nekonvencionalnu literaturu. Njegova knjiga pesama "Otkrovenje" smatrana je najznačajnijom zbirkom srpske poezije između dva svetska rata. Pisao je i putopise s putovanja po Africi i Americi, zatim o Prvom svetskom ratu - roman "Dan šesti". Ostala dela: roman "Burleska gospodina Peruna boga groma", lirska proza "Ljudi govore", putopis "Afrika", drama "Sibinjanke".

Vremeplov - za 15. avg. 2020


1924 -

Rođen je engleski pisac Robert Okston Bolt, poznat po popularnim, inteligentno pisanim dramama s veštim zapletom, poput "Čoveka za sva vremena" o životu Tomasa Mora, jedne od najboljih istorijskih drama pisanih u 20. veku. 

Ostala dela: drame "Trešnja u cvatu", "Tigar i konj", "Blagi Džek", "Braća i sestre", "Vivat! Vivat Regina!", "Stanje revolucije", filmski scenariji "Čovek za sva vremena" (Oskar za scenario), "Lorens od Arabije", "Doktor Živago", "Rajanova kći".

Vremeplov - za 15. avg. 2020


15-08-1771

Rođen je škotski pisac Valter Skot, tvorac modernog istorijskog romana. Skupljao je i narodne pesme i pisao epove iz istorije Škotske. Preveo je na engleski srpsku narodnu pesmu "Hasanaginica". Dela: romani "Veverli", "Gaj Manering", "Starinar", "Rob Roj", "Ajvanho", "Kenilvort", "Kventin Dervard", "Grof Robert".

среда, 12. август 2020.

Vremeplov - 13 avgust 1946

13 AVGUST 1946

Umro je engleski pisac Herbert Džordž Vels, jedan od prvih autora naučno-fantastične literature, autor niza popularno-naučnih, istorijskih, socijalnih i fantastičnih romana i pripovedaka. Dela: "Rat svetova", "Vremenska mašina", "Istorija sveta", "Ostrvo doktora Moroa", "Hrana bogova", "Nevidljivi čovek", "Novi Makijaveli", "Tono Bangi", "Čovečanstvo", "Novi svet", Nauka o životu", "Kips".

Ne treba štititi čitaoce i biblioteke od knjiga

Povodom tri knjige koje je Ministarstvo kulture i informisanja naknadno izostavilo iz otkupa, za Danas govore izdavači Bora Babić i Gojko Božović i autor Dejan Ristić Zašto je knjiga Ive Goldštajna „Jasenovac“ skinuta sa liste Komisije za otkup knjiga saznali smo kroz dva različita saopštenja Ministarstva kulture i informisanja Srbije.
Oba saopštenja su pisana jezikom politike, a taj jezik često skriva nameru pisca i meni je nerazumljiv. Bilo bi mnogo dostojnije kada bi sa profesorom Goldštajnom stručne polemike vodili kolege istoričari koji se bave istom istorijskom temom. Od početka marta 2019. godine kada je knjiga Ive Goldštajna „Jasenovac“ objavljena do sada se nije pojavila nijedna polemika te vrste. Napisati 1400 autorskih strana o zloglasnom logoru Jasenovac može samo veliki znalac i

HENRI MILER - "DANAS više nego Ikad treba.." // CITAT


HENRI MILER

понедељак, 3. август 2020.

Vremeplov - Rođen je engleski pisac Persi Biš Šeli


1792 - Rođen je engleski pisac Persi Biš Šeli, jedan od najboljih liričara engleskog jezika. Izuzetno obrazovan, vrstan poznavalac filozofije, književnosti i nauke, romantičarski orijentisan, slobodouman, antitradicionalist. U poemi "Kraljica Mob" izrazio je svoje revolucionarne stavove, a u "Pobuni Islama" nadu u bolju budućnost ljudskog roda. Ostala dela: pesničke drame "Čenči" "Oslobođeni Prometej", lirske pesme "Ševa", "Oblak", "Oda zapadnom vetru", esej "Odbrana poezije".

Vremeplov: Rođen je norveški pisac Knut Hamsun


1859 -
 Rođen je norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. Hamsun je bio medu najmarkantnijim književnim pojavama u istoriji uopšte. Njegovi romani, pisani superiornim stilom, usredsređeni su na psihologiju ličnosti i prožeti doživljajima prirode i ljubavi. U okupiranoj Norveškoj tokom Drugog svetskog rata podržao je vladu koju su ustoličili nacisti. Posle rata osuđen je za veleizdaju, ali u poslednjem delu, autobiografiji "Na zaraslim stazama", nije iskazao nikakvo kajanje. Ostala dela: romani "Glad", "Misterije", "Pan", "Viktorija", "Sanjari", "Rosa", "Pod jesenjom zvezdom", "Benoni", "Lutalica svira sa sordinom", "Poslednja radost", "Deca vremena", "Grad Segelfos", "Plodovi zemlje", "Skitnice", "Žene kraj studenca", "Poslednje poglavlje", "Avgust", "Ali život živi".

Vremeplov: Umro Hans Kristijan Andersen


Na današnji dan 1875. godine umro je danski pisac Hans Kristijan Andersen, nenadmašni autor bajki. Napisao je 156 priča s motivima iz danskog folklora, antičke mitologije i indoevropskih predanja, a za neke je inspiraciju pronašao u sopstvenom tegobnom detinjstvu obeleženom siromaštvom. Uobličene u prava mala remek dela, neretko autobiografskog karaktera, njegove priče liče na najlepše bajke, ali katkad nose i neku vrstu društvene kritike. Pisane su izvanrednim stilom. Andersen se smatra i tvorcem realističke proze u Danskoj. Pisao je i pesme, od kojih je sačuvano samo nekoliko, romane: "Improvizator", "O. T.", "Samo muzičar", "Srećni Per", putopise: "Bazar jednog pesnika", "U Španiji".
Njegova dramska dela su potpuno zaboravljena.

Za "Drainčevu nagradu" u užem izboru 5 zbirki pesama

Južne vesti
 
Na konkurs za prestižnu Drainčevu nagradu koja se dodeljuje u okviru Drainčevih književnih susreta stiglo je 53 zbirki pesama autora iz čitave Srbije koje su objavljene u 2019. godini, a stručni žiri izabrao je 5 zbirki za uži izbor
 - Ogledi oko stola Slobodana Zubanovića, Soneti Zvonimira Kostića Palanskog, 22 Nikole Živanovića, Na odmorištu Vase Pavkovića i Extravaganza Tanje Kragujević. 
...