среда, 31. јул 2013.

U "Blicu" 10. avgusta:Najlepše pesme Alekse Šantića

Remek delo pripovedača i pesnika Alekse Šantića “Pesme” Blic će podeliti svojim čitaocima uz print izdanje 10. avgusta.
Stihovi pripovedača, pesnika, diplomate koji je rođen u Mostaru, predstavljaju neprocenjivu umetničku riznicu i sigurno će naći mesto u svakoj kućnoj biblioteci.
Umesto karijere uspešnog trgovca, za koju se spremao na studijama u Trstu Šantić se opredelio za litelralno stvaralaštvo.
Uvek je govorio da su njegovi uzori Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, ali i Hajnrih Hajne.
Šantićev pesnički opus sadrži emocionalni bol, rodoljublje, ljubavnu čežnju, ali veliko poštovanje prema svom narodu.
Šantićeva poezija pokazuje pesnika snažne emocije, elegičnog tona i melodičnog izraza, koji je ostvario niz pesama duboke inspiracije i doživljenog tona.
Ljubavna poezija Alekse Šantića razvila se pod jakim uticajem bošnjačke ljubavne pesme, sevdalinke, tako da otud dolazi i ambijent njegovih ljubavnih pesama, koji je smešten u bašte pune behara, hamama, šadrvana. 
Ženski likovi koji se pojavljuju u Šantićevim pesmama okićeni su đerdanima i izazovne su, ali ipak skrivene lepote.
Takva je i njegova najpoznatija pesma „Emina“, koja je ušla u narod i peva se kao sevdalinka.

(izvor --- BLIC)

петак, 26. јул 2013.

Uz "Blic" 3. avgusta poklon knjiga: Pesme Branka Radičevića

Ukoliko volite poeziju 3. avgusta ćete imati dobar razlog da dođete do vašeg primerka “Blica” na kioscima. Uz dnevne novine poklanjamo vam knjigu pesama Branka Radičevića.
Branko Radičević je rođen u Slavonskom Brodu 1824. godine. Preminuo je u Beču 1853. Bio je srpski romantičarski pesnik, a uz Đuru Jakšića i najveći poklonik Vukove reforme pravopisa i uvođenja narodnog jezika u književnost.

Radičević je rođen u Slavonskom Brodu 28. marta 1824. u porodici Todora i Ruže Radičević. Rođeno ime mu je Aleksije, ali ga je on kasnije, kada je počeo da izdaje pesme, promenio u Branko. Brankov otac Todor je bio činovnik, ali činovnik koji se bavio književnošću. Todor Raičević je sa nemačkog preveo Šilerovog Viljema Tela.

Porodica Radičević se 1830. godine preselila u Zemun, gde je Branko završio pet razreda srpske i nemačke osnovne škole. U gimnaziju u Sremskim Karlovcima se upisao 1836. Karlovci i Stražilovo su imali velik uticaj na Brankova kasnija dela, od kojih su najpoznatija Đački rastanak, u kojoj izražava svoju želju da tu bude i sahranjen.

Nakon završenih šest razreda u Sremskim Karlovcima, sedmi i osmi razred je završio u Temišvaru, gde mu je otac bio premešten 1841. godine.
Na studije odlazi u Beč 1843. godine, ali nakon tri godine odustaje od školovanja. Bio je veliki poštovalac Vuka Karadžića i njegovih saradnik.

Poeziju je počeo da piše još u srednjoj školi, a prvu knjigu je objavio u Beču 1847. godine, na čistom narodnom jeziku u duhu modernog romatičarskog pesništva. To mu donosi veliku popularnost u Srbiji.

Zbog revolucije napušta Beč i boravi u Sremu. Iz Beograda ga je vlast proterala, jer su strahovali da će njegovo prisustvo izazvati nemire među velikoškolskom omladinom.

U to vreme oboljeva od tuberkulouze. U Beč se vraća 1849. godine i upisuje studije medicine, ali se uporedo bavi i književnošću.

Preminuo je 1. jula 1853. godine na rukama Ane Karadžić, Vukove ćerke.
Dela Branka Radičevića sa izrazito lirskim motivima i raspoloženjem, promeniće vam pogled na užurbanu svakodnevnicu. Uživajte u poeziji.

(izvor --- BLIC)


четвртак, 25. јул 2013.

Nova knjiga u izdanju Narodne biblioteke Srbije: dr Miroslav Perišić, „Diplomatija i kultura“

Beograd, 25. jul 2013. – Narodna biblioteka Srbije, u saradnji sa Institutom za noviju istoriju Srbije, objavila je studiju dr Miroslava Perišića pod naslovom ,,Diplomatija i kultura``.
Ova knjiga predstavlja prikaz odnosa između jugoslovenske kulture i diplomatije u periodu nakon Drugog svetskog rata i prodora jugoslovenske kulture u zapadnoevropske zemlje u pedesetim godinama dvadesetog veka. Za Jugoslaviju kultura je bila najbolji način da se predstavi zapadnim zemljama sa svojim vrednostima kao i da zapadni kulturni uticaji dođu u dodir sa jugoslovenskim društvom. Putem kulturne razmene i značajnog prisustva juogoslovenskih umetnika u zemljama zapadne Evrope, Jugoslavija je viđena kao daleko humanije socijalističko društvo za razliku od Sovjetskog saveza. Knjiga govori o pitanjima istoka i zapada i sinergiji razvoja kulturne scene u Jugoslaviji i odnosu zemalja zapadnog bloka prema našem društvu.
   
Dr Miroslav Perišić rođen je 4. decembra 1959. godine na Ubu. Magistrirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu na Odeljenju za istoriju. Naučni je saradnik u Institutu za noviju istoriju Srbije i direktor Arhiva Srbije. Član je Odbora za istoriju Srba u 19. veku Srpske akademije nauka i umetnosti.

уторак, 16. јул 2013.

METAK LUTALICA

Zahvaljujući Bookingovoj ediciji "Prva knjiga", pred nama je reprint prvog izdanja prve knjige Matije Bećkovića iz 1963. godine. Zbirkom pesama "Metak lutalica" vas vodimo na nostalgično putovanje kroz poeziju ovog velikana naše pisane reči, omogućavajući vam ponovni susret sa nekim od njegovih prvih pesama, grupisanim u četiri tematske celine: Dežurno uvo sveta, Muke po Matiji, Propaganda poezije, Ona koju volim... Nadamo se da ćete uživati u ovom poetskom vremeplovu!