понедељак, 26. јун 2023.

Pre 120 godina rođen je slavni pisac DŽordž Orvel (1903- 1950)

Foto: Profimedia   |  M. Kralj

ULAZIMO u doba totalitarnih diktatura - doba u kome će sloboda misli biti smrtni greh, dok na kraju ne izgubi svaki smisao.

Ovo je sredinom 20. veka tvrdio jedan od najvećih engleskih i svetskih pisaca, Džordž Orvel koji je u svojim distopijskim romanima "1984" i "Životinjska farma", zastrašujuće uverljivo opisao svet bez istine i slobode. Iako je ljudska vrsta pregurala već gotovo četiri decenije posle njegove famozne 1984. pitanja koja je Orvel, rođen pre 120 godina, otvorio u svojim delima sve su aktuelnija razvojem veštačke inteligencije. 
A strah da civilizacija............
 
linkovi -
 

недеља, 25. јун 2023.

Pesničkim performansom u Botaničkoj Bašti otvoren BELEF

 

Pesničkim performansom „Pesnici današnjice, glasovi sutrašnjice” u Botaničkoj bašti „Jevremovac” otvoren je festival Beogradski letnji festival BELEF.

Pesnikinja Radmila Petrović i 10 mladih pesnika i pesnikinja predstavljaju svoju poeziju na nov i jedinstven način. Performans u Botaničkoj bašti je jedna od aktivnosti međunarodnog projekta „Pesnici današnjice, glasovi sutrašnjice” koji u Srbiji sprovodi „Hartefakt”, a cilj je da poeziju i savremene pesnike približi mladima i lokalnoj zajednici kroz razvoj novih performativnih formi prezentovanja. Umetnički tim projekta u Srbiji čine Petrović, glumica Vanja Ejdus,

субота, 24. јун 2023.

Dejan Medaković - KOSOVO

 


OTVOREN KLUB DRUŠTVA NOVOSADSKIH KNjIŽEVNIKA Mesto susreta, promocija, izložbi, koncerata

  |  Dnevnik.rs

Društvo novosadskih književnika (DNK) otvorilo je klub u svom novom prostoru na Bulevaru Mihajla Pupina 9, sa željom da to bude mesto susreta svojih članova, promocija knjiga i drugih umetničkih programa, poput manjih izložbi i koncerata.

Klub će biti namenjen samo članovima DNK i njihovim gostima, zamišljen kao kuća pisaca, njihov prostor za susrete, razgovore i ostale aktivnosti i sadržaje. DNK postoji tačno pet godina, a osnovali su ga 2018. "tridesetak najznačajnijih i najuglednijih autora svih aktivnih književnih generacija ovoga grada". Klub je otvorio predsednik Društva novosadskih književnika Nenad Šaponja, u prisustvu brojnih članova, književnika, i pesnika, koji su nakon toga kazivali

петак, 23. јун 2023.

Nagrada „Vasko Popa” Tanji Stupar Trifunović

 

Žiri za dodelu nagrade za poeziju „Vasko Popa”, koja je ustanovljena 1995. godine u Vršcu, nakon tri sednice doneo je odluku većinom glasova da se visoko priznanje dodeli Tanji Stupar Trifunović za zbirku pesama „Zmijštak” (u izdanju „Arhipelaga“).

Ova zbirka sastoji se iz četiri ciklusa, „U oštro podne”, „Zmijštak”, „Istina je destruktivna sprava” i „Ispočetka”, kroz koje se, po oceni žirija, pesnikinja kreće prostorima intimnosti i ljubavi, porodice i zavičaja, istorijske pozornice i previranja, i konačno, ambivalentnog pokušaja da se otvori prostor za novi početak.
 
 „Ona polazi od najintimnijeg prostora ljubavi, kao krhkog zajedništva na osnovu koga je još uvek moguća punoća ličnog postojanja, ali koji je

понедељак, 19. јун 2023.

Biblioteka Branko Miljković, Beograd - utorak, 20. jun 2023. u 18.30 h

 


Književno veče -     Pisci iz našeg okruženja

Učesnici - Nebojša Ćosić, Nebojša Jevrić... 

Moderator - Živko Nikolić

NIKOLA VUJČIĆ - U MREŽI REČI (ARHIPELAG, 2022)


 

Bernhard Šlink: Nisam očekivao toliku popularnost u Srbiji

 

Poznati nemački književnik Bernhard Šlink je u Debatnoj zoni festivala Krokodil, u parku ispred Muzeja Jugoslavija, istakao da nije očekivao da uživa toliku popularnost u Srbiji.

Šlink je sinoć gostovao na 15. izdanju ovog književnog festivala na Platou ispred Muzeja Jugoslavija, gde je govorio o svom slavnom i ekranizovanom romanu „Čitač” (1995), kao i o novijim romanima „Olga” (2018) i „Unuka” (2021). „Sinoć mi je zaista bilo izuzetno prijatno da razgovaram na zanimljive teme, drago mi je da sam na nemačkom čitao odlomak iz romana 'Olga'. Posebno mi je bilo zadovoljstvo da se družim sa čitaocima i potpisujem svoje knjige. Tako sam uvideo

уторак, 13. јун 2023.

Preminuo pisac Kormak Makarti

  |  Danas Online

Pisac Kormak Makarti, koga su proslavili romani „Put“ i „Nema zemlje za starce“, preminuo je danas u svom domu u Santa Feu, u Novom Meksiku.

Njegov sin Džon saopštio je tužnu vest izdavaču Penguin Random House. Makarti je umro prirodnom smrću. Imao je 89 godina. Američki književnik, koji je izbegavao publicitet, svoj prvi roman „The Orchard Keeper“ objavio je 1965. Tek 1992. godine, međutim, ostvario je uspeh u svetu književnosti, kada je njegov roman „Svi ti lepi konji“ nagrađen američkom Nacionalnom književnom nagradom. Isto delo je 2000. dobilo svoju filmsku adaptaciju, što je bila sudbina još

Predstavljanje romana "Istoričar" Miše Lazara!

 

UDRUŽENJE КRAGUJEVČANA U BEOGRADU
(DESPOTA STEFANA 12/8)
U ČETVRTAК 15. JUNA (18 SATI):


Predstavljanje romana "Istoričar" Miše Lazara! Roman o prvom doktoru istorijskih nauka na Beogradskom univerzitetu (1909) Vasiliju Markoviću i o falsifikovanju istorije! Govoriće: urednica kulture Gordana Radović, pisac Vasa Radovanović, istoričarka umetnosti Milica Jovanović Marković (unuka Vasilija Markovića) i autor. Muzička podrška na gitari: Кiril Dimitrov.

КOНКУРС ЗA НEOБJAВЉEН РУКOПИС ПРВE КЊИГE ЗA 2023. ГOДИНУ


 

Грaдскa библиoтeкa Кaрлo Биjeлицки из Сoмбoрa рaсписуje

 

КOНКУРС

 

ЗA НEOБJAВЉEН РУКOПИС ПРВE КЊИГE ЗA 2023. ГOДИНУ

 

 

Eдициja Гoлуб пoдрaзумeвa издaвaњe првe књигe aутoрa дo 40 гoдинa. Нaгрaдa сe сaстojи из oбjaвљивaњa књигe и диплoмe.

 

Кoнкурс зa oбjaвљивaњe првe књигe je нaмeњeн aутoримa дo 40 гoдинa кojи пишу нa српскoм jeзику, a у рaзмaтрaњe улaзe збиркe пeсaмa, рoмaни и збиркe крaтких причa, дoк дeлoви рукoписa мoгу бити рaниje oбjaвљeни. Jeдaн aутoр мoжe пoслaти jeдaн рукoпис. Рукoписи сe дoстaвљajу искључивo у eлeктрoнскoм фoрмaту нa aдрeсу: konkursgolub@gmail.com.

 Пoтрeбнo je пoслaти двa дoкумeнтa:

-          рукoпис пoтписaн шифрoм,  

-          рaзрeшeњe шифрe (дoкумeнт кojи сaдржи имe и прeзимe aутoрa, гoдину рoђeњa, aдрeсу стaнoвaњa, брoj тeлeфoнa, и-мejл aдрeсу и крaтку биoгрaфиjу).

 Кoнкурс je oтвoрeн oд 1. jунa дo 16. jулa 2023. гoдинe. Рeзултaти ћe бити oбjaвљeни дo 21. aвгустa 2023. гoдинe нa интeрнeт прeзeнтaциjи Грaдскe библиoтeкe Кaрлo Биjeлицки (www.biblioso.org.rs), кao и у рeлeвaнтним мeдиjимa. Oдлуку o нaгрaди дoнoси трoчлaни жири у сaстaву: Дaниjeлa Рeпмaн, Дрaгaн Бaбић и Дaнилo Лучић.

 Нaзив eдициje Гoлуб пoтичe oд Илустрoвaнoг листa зa српску млaдeж кojи je пoкрeнут 1879. гoдинe, a у Сoмбoру je излaзиo oд 1898. дo 1913. У Гoлубу су, измeђу oстaлих, свoje рaдoвe oбjaвљивaли Joвaн Дучић, Aлeксa Шaнтић, Вojислaв Илић, Брaнислaв Нушић, Mилoш Црњaнски, и други. Нaкoн пoнoвнoг пoкрeтaњa, eдициja Гoлуб je у прoтeклим гoдинaмa нaгрaдилa и oбjaвилa рукoписe Mилaнa Кoвaчeвићa, Jaснe Димитриjeвић, Ђoрђa Majстoрoвићa, Maринe Рaдoвaнoвић, Игoрa Ивaнишeвићa, Сaшe Губeринић и Нeдe Рaдoсaвљeвић.

недеља, 11. јун 2023.

Znameniti nemački pisac stiže na festival KROKODIL: Šlink čita "Olgu"

 |  M. N. M.

PETNAESTO izdanje festivala KROKODIL, sa znakovitim "podnaslovom" odnosno sloganom - "Prostori slobode", donosi sve ono na šta su posetioci odavno navikli, pre svega izuzetnu selekciju pisaca koji gostuju u Beogradu, uz jednog globalnog književnog superstara - Bernharda Šlinka.

 Svi oni će se, u društvu drugih književnih stvaralaca i prevodilaca, mislilaca, muzičara, vizuelnih umetnika i drugih kreativnih ljudi, ove godine, od 15. do 18. juna, sa beogradskom publikom sresti u istom prostoru amfiteatra i parka ispred Muzeja Jugoslavije. Objedinjeni na tom jednom mestu, podeljenom u tri zone: pop, debatnu i dečju ili gejming zonu su i svi ostali programi, što je jedna od novina u ovom, ponešto izmenjenom formatu festivala, objašnjavaju

четвртак, 1. јун 2023.

Sanja Nikolić o knjizi eseja Velje Pavlovića „Treba vremena da postaneš mlad“: Empatija prema prema čitavom svetu

 |  Sanja Nikolić

Diskretni šarm Veljine narandžaste fotelje i opusa u kulturi kretao se kroz različite medije, a ova knjiga eseja („Treba vremena da postaneš mlad“, Velja Pavlović, Lom, 2023) jedini je zapis njegove lične istorije i neodvojiva je od televizijske.

Kako je Velja govorio, tako je i pisao. Neposredan i topao, posedovao je nepatvorenu empatiju prema svemu, prema svetu kao celini, kroz udivljenje, koje u igri reči u ovoj knjizi teče kao mleko: Velja-jedrenjak plovi ulicama, a obrisi grada se prepoznaju u svakoj od ovih minijatura. Sa strašću prema informaciji, sa memorijom kompjutera i veštinom da povezuje i stvari koje bi bile nepovezive (Džoni i Hundertvaser, post-istina i Stounsi, deda mraz i Mika Antić,