недеља, 4. децембар 2016.

JOŠ DANAS: LOREJN PASKAL - DVE KNJIGE PO CENI JEDNE

LOREJN PASKAL - DVE KNJIGE PO CENI JEDNE


Još samo danas, dve knjige Lorejn Paskal
- ZDRAVIJE IZ RERNE I LAKO DO ZDRAVOG OBROKA - 
možete da poručite po ceni jedne!

Na vama je samo da odlučite da li ćete ovu radost da podelite sa nekim ili ćete oba naslova zadržati za sebe.

BESPLATNA DOSTAVA

PORUČITE OVDE

субота, 19. новембар 2016.

Dejan Simonović - Poluvekovno romaneskno sameravanje


Dejan Simonović 

Pre pola veka, 1966. godine NIN-ovu nagradu je osvojio Meša Selimović za roman Derviš i smrt.

Odluku je, jednoglasno, doneo žiri koji je radio u sastavu Velibor Gligorić (predsednik), Miloš I. Bandić, Borislav Mihajlović Mihiz, Zoran Mišić, Muharem Pervić, Eli Finci i Petar Džadžić

Ovo podsećanje je poziv na književnu igru. 

Hajde da samerimo današnje romaneskne domete sa dometima od pre pola veka. I obrnuto. Da vidimo gde smo bili tada i gde smo danas. Kako se pisalo i kako se piše. Šta je ostalo iz tog vremena, a šta je vreme zatrpalo. Da procenimo da li je današnje romanotvorenje makar približno tadašnjem. Ili beznadežno zaostaje? Možda ga nadmašuje? 

Pola veka, lep je to komad vremena, više nego dovoljan da se književni mutljag slegne, stvari razbistre.

Meša Selimović? Derviš i smrt? Ove godine je poluvekovna romaneskna letvica izuzetno visoko podignuta. Suočavanje se sa istinskom književnom veličinom ume da bude surovo, ali otrežnjujuće iskustvo.

Neće svake godine biti tako.

субота, 1. октобар 2016.

Razlika između pisaca i KNJIGA


Autor: Војислав Тодоровић


Kad sam bio dete, svuda oko mene, bile su knjige. Srpska književnost u sto tomova, klasična dela omladinske literature, Gustav Švab i njegove Najlepše priče klasične starine, Antologija junačkih pesama Vojislava Đurića i druge. U to vreme, svi oni koji su voleli da čitaju, pričali su o knjigama, a pisce je retko ko pominjao. Ni pisci se nisu naročito nametali, ali su se rado odazivali na pozive i dolazili čak i u zabačene osnovne škole gde bi nadahnuto pričali o knjigama, ili prepričavali anegdote i priče iz života koje su ih inspirisale da te knjige napišu. Nazive knjiga su skoro svi znali, iz prostog razloga - jer su ih čitali; a dešavalo se da te poneko upita: "Ko je beše pisao tu i tu knjigu?"
Pisci nisu loše živeli, iako su živeli mirno i u senci, i nisam čuo da je bilo ko od značajnih pisaca imao ozbiljnije egzistencijalne probleme, a sve to zahvaljujući njihovim knjigama, koje su ljudi voleli, čitali i kupovali.
A onda je nastupilo vreme pisaca i, naravno, ženskih pisaca, koje zovu - spisateljicama. Situacija se preko noći obrnula. Pisci su postali važniji od knjiga! Pisci su odjednom na televiziji; pisci daju intervjue u časopisima; pisce pitaju za mišljenje i, odjednom, svaki građanin, pa čak i onaj koji ne čita, zna da ti navede ko su to, je li... pisci.
Ali, avaj, niko ne zna kako se zovu knjige tih opštepoznatih pisaca! Svi znaju pisce, ali niko nema pojma šta su napisali...
I siguran sam, kada biste zaustavili na ulici prosečno obrazovanog građanina i zamolili ga da navede dva-tri pisca, da bi svako znao da nabroji Vidojkovića, Bjelicu, Habjanović Đurovićku... Ali, da ih pitate da kažu dve tri knjige, e tada bi se ljudi setili naslova kao što su: "Na Drini ćuprija", "Nečista krv", "Gluvi barut", "Derviš i smrt", "Roman o Londonu"...
Eto... to bi vam bila ta razlika između pisaca i KNJIGA.

уторак, 20. септембар 2016.

Koeljo: Laž da pišem knjigu o Karadžiću

Poznati brazilski pisac Paulo Koeljo negirao je da piše knjigu o Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsedniku Republike Srpske koji je pred Haškim tribunalom osuđen za genocid u BiH.

петак, 2. септембар 2016.

Vremeplov: Rođen Skender Kulenović


Na današnji dan 1910. godine rođen je Skender Kulenović, pisac, član Srpske akademije nauka i umetnosti, autor potresne poeme "Stojanka majka Knežopoljka". Bio je pripadnik Partizanskog pokreta. 
Posle Drugog svetskog rata nalazio se na mestu direktora Drame sarajevskog pozorišta i potom urednika beogradske izdavačke kuće "Prosveta". 
U književnosti se javio 1927. vencem od pet soneta "Ocvale primule". Ostala dela: roman "Ponornica", poeme "Ševa", "Zbor derviša", drama "Svjetlo na drugom spratu"...

четвртак, 1. септембар 2016.

PONOVO U PRODAJI - Paranoja u Las Vegasu

Bodler - utemeljitelj modernizma

 
Na današnji dan, 31. avgusta 1867.godine u svojoj 46. godini, preminuo je Šarl Bodler, francuski pesnik i utemeljitelj modernizma. Kao kritičar i esejist, opsežno je pisao o francuskoj kulturi i imao veliki uticaj na francusku i englesku književnost.
Bodler je rođen u Parizu 1821. godine. Bez oca je otao u ranom detinjstvu a njegov očih, za koga se majka Karolina peudala, bio je francuski ambasador na različitim plemićkim dvorovima.

петак, 15. јул 2016.

Umro mađarski pisac Peter Esterhazi


Mađarski pisac Peter Esterhazi, dobitnik Košutove nagrade, najznačajnijeg priznanja iz oblasti kulture u toj zemlji i jedan od najcenjenijih savremenih autora, umro je u 66. godini od raka pankreasa, saopštio je danas njegov izdavač.

среда, 22. јун 2016.

Vremeplov: Rođen Bogoboj Atanacković

Na današnji dan 1826. godine rođen je srpski pisac Bogoboj Atanacković. Kršteno ime bilo mu je Timotej, ali ga je promenio u duhu narodnjačkog romantizma, poput Đure Daničića ili Stojana Novakovića. Tokom studija u Beču upoznao je Vuka Karadžića, Branka Radičevića, Đuru Daničića i postao oduševljeni pobornik Karadžićevih reformi. Aktivno je učestvovao u radu Majske Skupštine u Sremskim Karlovcima 1848. Izvesno vreme bio je sekretar episkopa bačkog Platona Atanackovića. Dela: roman "Dva idola", pripovetke "Bunjevka", "Darak", "Srpkinja".

понедељак, 4. април 2016.

Godišnjice: Pavle Ugrinov (1926–2007)


Pavle Ugrinov (pravo ime Vasilije Popović, rođen je 15. aprila 1926. godine u Molu, umro 23. juna 2007. u Beogradu) je bio srpski književnik, dramaturg, reditelj i akademik.

Diplomirao na Akademiji za pozorište i film u Beogradu na odseku za režiju u klasi prof. dr Huga Klajna. Posle studija jedno vreme se bavio pozorišnom režijom i teorijom. Jedan je od osnivača kamerne scene Atelje 212 u Beogradu. Njegovom postavkom drame Čekajući Godoa Semjuela Beketa svečano je otvorena scena tog teatra. Radio je i kao urednik dramskog i serijskog programa Televizije Beograd.

U književni život stupio je 1955. godine poemom „Bačka zapevka“, za koju je zajedno sa Aleksandrom Tišmom, dobio Brankovu nagradu za poeziju. Zatim se potpuno posvetio pisanju proze i esejistike.

Objavio je 21 knjigu, među kojima su romani: Odlazak u zoru (1957), Vrt (1967), Elementi (1968), Domaja (1971), Fascinacije (1976), Zadat život (1979), Carstvo zemaljsko (1982), Otac i sin, Bez ljubavi (1986), Tople pedesete (1990); novela Ishodište (1963), prozna dela: Senzacije (1970), Rečnik elemenata (1972).

Napisao je više scenskih adaptacija, televizijskih i radio drama, eseja, studija i kritika.

Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti (za redovnog člana SANU izabran je 29. maja 1991. godine), član Glavnog odbora Sterijinog pozorja, član Saveta JDP-a, član Predsedništva Udruženja književnika Srbije, član Saveta Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, član Saveta BITEF-a i brojnih drugih kulturnih ustanova i manifestacija. Bio je predsednik saveta Letopisa Matice srpske i stalni član – saradnik te ustanove.

Dobitnik je Brankove nagrade (1955), NIN–ove nagrade za roman (1979), Oktobarske nagrade Beograda (1983), Nolitove nagrade (1990), Andrićeve nagrade (1995), Prosvetine nagrade (1996).

Odlikovan je Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima (1976) i Ordenom Republike sa srebrnim vencem (1988). Preminuo je 23. juna 2007. godine u Beogradu u 81. godini.

четвртак, 31. март 2016.

Preminuo mađarski pisac i Nobelovac Imre Kertes




Mađarski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost Imre Kertes preminuo je danas u 87. godini, saopštila je izdavačka kuća Magveto. Kertes je umro u svojoj kući u Budimpešti posle duge i teške bolesti, prenela je mađarska agencija MTI.

Nobelovu nagradu za književnost dobio je 2002. godine.

среда, 30. март 2016.

Preminuo satiričar Milan Beštić




Istaknuti satiričar Milan Beštić, član Udruženja književnika Srbije i Beogradskog aforističarskog kruga, preminuo je juče u Beogradu u 64. godini, saopštio je UKS.

понедељак, 28. март 2016.

Preminuo američki pisac Džim Harison, autor "Legende o jeseni"



Džim Harison, američki pisac poznat po istorijskoj sagi "Legenda o jeseni" (Legends of the Fall), preminuo je subotu u 78. godini u svom domu u Arizoni, saopštili su njegovi agenti.

петак, 11. март 2016.

Prikaz romana "Vrata podzemnih voda" (Presing - 2015)



Tekst je pročitan na predstavljanju romana "Vrata podzemnih voda" Zorana Škiljevića u biblioteci "Milutin Bojić" 26.02.2016. g.
Autor teksta: Zoran Ilić 
       
   Škiljevićev roman započinje citatom iz pesme Branimira Džonija Štulića:
 „Kucaj pre nego što uđeš // tajna su vrata podzemnih voda...“. 
 
Međutim na samom početku romana daleko smo od bilo kakvog podzemnog sveta već smo u društvu trojice bezbrižnih beogradskih srednjoškolaca kojima se čini da je sve lako kada si mlad. Tim pre što su leto, školski raspust... I njima je samo jedna stvar im na umu, a to je provod.  Ma šta to bilo: bioskopska predstava, žurke... Odlasci na gradske plaže Lido ili Adu Ciganliju, na bazen...

    Deo grada kroz koji nas pisac vodi jeste, pre svega, Zemun: Ugrinovačka ulica, Dunavski kej... Eto, konačno je postavljena scena na kojoj će trojica Škiljeviljevih junaka izvesti svoju životnu predstavu! Toj sceni možemo još da dodamo i hronološku dimenziju, a ona je početak devedesetih godina XX veka. Taj dragoceni podatak nam otkriva film Srđana Dragojevića „Mi nismo anđeli“ koji pomenuta trojica srednjoškolaca žele da odgledaju po svaku cenu. Jer njihovi su heroji junaci i junakinje tog filma: Nikola Kojo, Zoran Cvijanović, Branka Katić...
    Vrata podzemnih voda će odškrinuti devojka anđeoske lepote i anđeoskog  imena – Anđela. Ipak, njen ovozemaljski ekvivalent je Mišel Fajfer. Tako je bar vidi jedan od trojice pomenutih srednjoškolaca – Tihi, koji je ujedno i narator u Škiljevićevom romanu. Na stranicama koje slede imamo opise scena približavanja ta dva mlada bića, preplitanja njihovih životnih sudbina. Ponekad su te scene nategnute, na ivici sukoba, otkrivajući nam unutrašnje nemire te dve mlade osobe.
    Jedan od poslednjih u nizu likova koji se javljaju u Škiljevićevoj knjizi jeste „Anđelin matorac koga su ćorkirali“. Dakle, reč je o prevejanom negativcu. Naravno da taj negativac ima ime i prezime – Evgenije Cvancik, pa i zanimanje – računovođa.  I kao za sve negativce koje na kraju ruka pravde ipak stigne i ščepa ih za vrat, i za Evgenija Cvancika su rezervisane stranice „crne hronike“ u dnevnim novinama.
    U jednom trenutku sudbine „Anđelinog pokvarenog matorca“ i njenog mladog ljubavnika postaju neraskidivo povezane. Ljubavni trougao dobija svoj (ne)očekivani obrt, a to je smrt računovođe Cvancika za koju biva optužen mlađani i naivni Tihi. Tako da jedan od Anđelinih ljubavnika završava na groblju, a drugi u zatvoru.
    Konačno smo sišli u taj podzemni svet. Memljive ćelije i hodnici Zabele, robijaši, ubice, lopovi... Secikese... To će narednih četiri godina biti stvarnost našeg junaka. Jedinu utehu mu pružaju knjige koje uzima iz zatvorske bilioteke.
Sledeći datum koji jasno iskrsava na stranicama Škiljevićeve knjige jeste 4. novembar 1995. godine. Taj datum bi mogao da se nazove i dan izlaska Tihog iz podzemnog sveta.  A on se vraća u jedan izmenjeni svet u kome više niko nije isti i ništa više nije isto. I opet, slično kao i na početku, Škiljević i na kraju citira Branimira Džonija Štulića: „Cesta dugačka i ravna // ne vidiš joj kraja, // samo tragove na mome // licu.“, i tako okončava priču o Tihom i jednoj mladosti u Srbiji, Beogradu, na samom kraju dvadesetog veka.

TOMISLAV MARINKOVIĆ: OBIČAN ŽIVOT


Naš živoš je običan,
pročitao sam u izgužvanim novinama
koje je neko ostavio na klupi
."
Adam Zagajevski

Običan život, obični dani,
prostor ograđen kamenom
i vreme koje žuri da pređe u sećanje.

Opšta mesta što neprestano tinjaju,
a nikad istinski ne planu u srcima
nevoljnika.

Običan život - večernji umor,
uteha molitve i ustajanje u rano jutro.
Trčanje za stadom, branje jabuka,
ili uzimanje hrane s pijačne tezge.

Skrivanje istine da svet je za
svakog drugačiji,
a za sve savršeno lep.

Možda to, a možda i onaj trenutak
kad nas iznenadi sopstvena senka -
misao da odražavamo se
u obrisima nebitnog.

Kad nema nikog u blizini,
 a kao da čujemo da treba
 da ostanemo tu gde jesmo.

TOMISLAV MARINKOVIĆ, dobitnik Disove nagrade za 2016. godinu


Rođen je 1949. godine u Lipolistu u okolini Šapca. Na književnu scenu izašao je u 34 godini zbirkom pesama DVOJNIK (1983) .
 Slede knjige poezije: IZVESNO VREME, 1989. STIHOVI, 1991. SUMNjA U OGLEDALO, 1996, (Prosveta) ŠKOLA TRAJANjA, 2003, (Povelja Kraljevo), Nagrada „Branko Miljković“ SVET NA KOŽI, 2007, (Povelja Kraljevo) OBIČAN ŽIVOT, 2011, ( Kulturni centar Novi Sad), Nagrada „Vasko Popa“ i „Miroslav Antić“, PUTOVANjA KROZ BLIZINE (izbor), 2013.(Kulturni centar Novi Sad) NEVIDLjIVA MESTA, 2015. (Povelja Kraljevo) 
Za pesmu „Brojevi“ Tomislav Marinković dobio je nagradu „Zaplanjski Orfej“ na „Miljkovićevim poetskim svečanostima“ u Gadžinom Hanu. Član je Udruženja književnika Srbije od 1985. godine i Srpskog književnog društva od 2007. Prevođen je na ruski, japanski, španski i druge jezike, zastupljen je u antologijama savremene srpske poezije. 
Kao samostalni umetnik Tomislav Marinković živi u rodnom Lipolistu.

недеља, 6. март 2016.

Gabrijel Garsija Markes, rođen na današnji dan...

Kad bi Bog za trenutak zaboravio da sam ja samo marioneta,
i podario mi komadić života,
moguće je da ne bih kazao sve što mislim,
ali nesumljivo bih mislio sve što kažem.
Stvari bih cenio, ne po onome što vrede,
već po onome što znače.
Spavao bih manje, sanjao više,
shvatio sam da da svaki minut koji provedemo zatvorenih očiju
gubimo šezdeset sekundi svetlosti.
Hodao bih kad drugi zastanu,
budio se dok ostali spavaju.
Slušao bih kada drugi govore, i kako bih uživao u sladoledu od čokolade.
Kada bi mi Bog podario komadić života, oblačio bih se jednostavno,
izlagao potrbuške suncu, ostavljajući otkrivenim ne samo telo već i dušu.
Bože moj, kada bih imao srce ispisivao bih svoju mržnju na ledu,
i čekao da ugreje sunce.
Slikao bih Van Gogovim snom, na zvezdama jednu Benedetijevu poemu,
a Seratovu pesmu bih poklanjao kao serenadu u času svitanja.
Zalivao bih ruže suzama, da bih osetio bol njihovih bodlji i
strastveni poljubac njihovih latica…
Bože moj, kada bih imao jedan komadić života…
Ne bih pustio da prođe ni jedan dan, a da ne kažem ljudima koje volim da ih volim.
Uveravao bih svaku ženu i svakog muškarca da su mi najbliži i živeo zaljubljen u ljubav.
Dokazivao bih ljudima koliko greše kada misle da prestaju da se zaljubljuju kada ostare,
a ne znaju da su ostarili kada prestanu da se zaljubljuju.
Deci bih darovao krila, ali bih im prepustio da sama nauče da lete.
Stare bih podučavao da smrt ne dolazi sa starošću, već sa zaboravom.
Toliko sam stvari naučio od vas ljudi…
Naučio sam da čitav svet želi da živi na vrhu planine,
a da ne zna da je istinska sreća u načinu savladavanja litica.
Shvatio sam da kada tek rođeno dete stegne svojom malom šakom,
po prvi put prst svog oca, da ga je uhvatio zauvek.
Naučio sam da čovek ima pravo da gleda drugog odozgo
jedino kada treba da mu pomogne da se uspravi.
Toliko sam toga mogao da naučim od vas,
premda mi to neće biti od veće koristi,
jer kada me budu spakovali u onaj sanduk,
ja ću nažalost početi da umirem...

уторак, 1. март 2016.

RUDOLFOVI KAPKEJKOVI - AKCIJSKA CENA


KNJIGA VAŠEG OMILJENOG TV ŠEFA

PO AKCIJSKOJ CENI OD SAMO 1499 DINARA

Ljubiteljima dobrog zalogaja pruža se prilika da uživaju u ovoj raskošnoj i bogato ilustrovanoj Rudolfovoj knjizi na srpskom jeziku u kojoj ovaj omiljeni kuvar otkriva svoje najatraktivnije recepte za kapkejkove, "najdemokratskiju od svih poslastica". Ovaj master šef živi i radi pod parolom "Šta želiš, to i ostvariš", a lakoća sa kojom sprovodi svoju životnu filozofiju inspirisaće i vas!

BESPLATNA DOSTAVA!

Spomenik srpskom književniku Borislavu Pekiću postavljen juče na Cvetnom trgu


среда, 3. фебруар 2016.

BLIC KNJIGA – BRANKO ĆOPIĆ „Doživljaji mačka Toše“


Za sve ljubitelje lika i dela Branka Ćopića imamo radosnu vest, u naredni mesec dana uz svaki kupljen „Blic“ čitaocima poklanjamo jednu od knjiga ovog izvanrednog pripovedača. 
Ove subote, 6. februara, ne propustite priliku da nabavite „Doživljaje mačka Toše“, treća od šest knjiga iz pripremljenog serijala.

петак, 8. јануар 2016.

Dva nezasita Italijana probaju Italiju


Dve proslavljene kulinarske i televizijske zvezde, Antonio Karlućo i Đenaro Kontaldo, se posle mnogo godina vraćaju u svoju rodnu Italiju, proveravajući da li je još uvek lepa i neodoljiva kao u vreme njihovog detinjstva i mladosti. Putujući od njenih snežnih vrhova do plodnih ravnica, predelima prošaranim rekama i jezerima, pa sve do morske obale, naša dva nezasita Italijana tragaju za prirodnim lepotama, namirnicama, mirisima i ukusima svoga zavičaja. Ova knjiga, ilustrovana fotografijama od kojih zastaje dah, sadrži preko osamdeset vrhunskih recepata iz različitih krajeva Italije u kojima ćete natenane uživati...

Ako volite njihov televizijski serijal, knjigu ćete zaisgurno OBOŽAVATI!