петак, 31. јул 2020.

Milan Kundera poklanja svoju biblioteku i arhiv rodnog gradu Brnu

Milan Kundera je najpoznatiji i najčitaniji savremeni pisac češkog porijekla.

Književnik Milan Kundera (91) autor poznatog djela Nepodnošljiva lakoća postojanja, odlučio je da svoju privatnu biblioteku i arhiv pokloni gradskoj biblioteci rodnog Brna u Češkoj gdje je proveo djetinjstvo, javila je agencija AP. Uprava biblioteke u Brnu saopćila je da će cijela kolekcija knjiga Kundere biti prebačena iz Pariza, gdje živi umjetnik, do Češke tokom jeseni, prenosi Beta. 
Čuveni pisac poklanja i svoje knjige prevedene na češki i još četrdeset jezika...
 

среда, 29. јул 2020.

Pesnik iz Čačka Milojko Kaloserović Mikals dobitnik vrednog priznanja

  Morava info
ČAČAK – Jedno od najvećih priznanja u oblasti kulture, „Zlatna značka Kulturno-prosvetne zajednice Srbije“ za 2020. godinu, dodeljena je pesniku iz Čačka Milojku Kaloseroviću Mikalsu.
Prestižno priznanje Kaloseroviću biće uručeno za, kako je navedeno, “dugogodišnji doprinos razvijanju kulturnih delatnosti-za nesebičan, predan i dugotrajan rad i stvaralački doprinos u širenju kulture naroda i narodnosti Republike Srbije“. “Zlatnu značku“ dodeljuje Ustanova kulture od nacionalnog značaja Kulturno-prosvetna zajednica Srbije i Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije – Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, a pod pokroviteljstvom

уторак, 28. јул 2020.

недеља, 26. јул 2020.

Slavista Miodrag Sibinović preminuo u Beogradu

Tanjug 

BEOGRAD: Istaknuti srpski slavista, lingvista, prevodilac, književnik i penzionisani profesor Filološkog fakulteta, Miodrag Sibinović, preminuo je danas u 83. godini, saopštila je njegova porodica.
Objavio je više od 300 stručnih i naučnih radova i 20 autorskih knjiga iz oblasti nauke o književnosti. Sibinovićeva knjiga "O prevođenju" (1990) bila je osnovni udžbenik za sve srednjoškolce prevodilačkog smera u Srbiji. Njegovi kursevi iz ruske narodne književnosti i iz teorije prevođenja bili su prvi kursevi iz ovih naučnih disciplina na slavistici i Beogradskom univerzitetu. Radovi su mu objavljivani, osim na srpskom, na ruskom, češkom, francuskom, beloruskom i

среда, 22. јул 2020.

“Kočićeva nagrada” Nenadu Grujičiću

 
Stručni žiri 55. Kočićevog zbora, u ime Grada Banjaluke, u sastavu Ranko Risojević (predsednik), Berislav Blagojević i Zlatko Jurić, doneo je jednoglasnu odluku da ovogodišanju "Kočićevu nagradu" dodeli pesniku i piscu Nenadu Grujičiću za ukupno književno delo. U obrazloženju žirija je navedeno da je pesničko delo Nenada Grujičića “raznovrsno i na visokom estetskom nivou”. 
 
Od svoje prve knjige pesama “Maternji jezik” (1978), Grujičić je objavio tridesetak knjiga................
 

RADMILA PETROVIĆ

ИЗ песме ЕКОНОМИЈА ЖУДЊЕ



Beograd se odužuje velikanima: Zmaj, Crnjanski i Selimović dobijaju spomenike u prestonici



Očekuje se da odluku o postavljanju spomenika trojici književnika Skupština grada Beograda donese do kraja jula
Velikani srpske književnosti Jovan Jovanović Zmaj, Miloš Crnjanski i Meša Selimović dobiće uskoro spomenike u Beogradu - gradu koji su posebno zadužili svojim delom. Očekuje se da odluku o postavljanju spomenika trojici književnika Skupština grada Beograda donese do kraja jula. - Neki od ovih pesnika imaju biste, a verujem da zaslužuju spomenike s obzirom na njihov značaj za srpsku kulturu - rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić. Predlog za spomenik Zmaju,

уторак, 21. јул 2020.

Preminuo Dragan KOLUNDžIJA: Istaknutog pesnika odnela korona



ISTAKNUTNI srpski pesnik osobenog lirskog glasa Dragan Kolundžija preminuo je prekjuče u Beogradu u 82. godini od posledica virusa korona.

Rođen u zaseoku Trnjaci u Gornjem Vodičevu 1938. godine, kao četvorogodišnji dečak našao se u zbegu i na Kozari gde ga je otac zajedno sa majkom sakrio u zemunici. Kraj rata dočekao je kao siroče i ti prvi doživljaji obeležili su i njegov život i njegovu poeziju. Usvojio ga je ujak Đuro kome su ustaše poklale čitavu porodicu, a srednju školu završio je u Beogradu gde je diplomirao jugoslovensku i svetsku književnost......

субота, 18. јул 2020.

Vremeplov

19 JUL 1893 -

Rođen je ruski pisac Vladimir Vladimirovič Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma, koji je uticao na brojne ruske i evropske pesnike. Dela: zbirke pesama i poema "Ja!", "Vladimir Majakovski", "Oblak u pantalonama", "Rat i svet", "Čovek", "Sve što je napisao Vladimir Majakovski", "150.000.000", "Majakovski se smeška", "Majakovski se smeje", "Majakovski se ruga", "Pesme o revoluciji", "O tome", "Vladimir Iljič Lenjin", "Dobro!", drame "Stenica", "Hladan tuš".

петак, 17. јул 2020.

Preminuo pesnik i prevodilac Velimir Kostov



Pesnik i prevodilac, dugogodišnji član Upravnog odbora Srpskog PEN centra Velimir Kostov preminuo je u Nišu posle kraće i teške bolesti, saopštio je danas Srpski PEN centar.

Rođen 1956. godine u Dimitrovgradu, Kostov je gimnaziju završio u Кruševcu, a Filozofski fakultet u Nišu (Grupa za anglistiku). Kostov je radio kao profesor engleskog jezika i stručni prevodilac, direktor i pomoćnik direktora Pozorišta lutaka u Nišu, direktor Novinsko-izdavačke ustanove „Bratstvo“, predsednik Saveta za ljudska i manjinska prava u Gradskom veću grada Niša. Bio je član Srpskog PEN centra, Srpskog književnog društva i Udruženja književnih prevodilaca.........

уторак, 14. јул 2020.

Vremeplov: 15. jul... UMRO Čehov


15. jul 1904 - 

Umro je ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, čiji stil se odlikuje jednostavnošću, izvanrednim darom zapažanja i specifičnom atmosferom, bliskom impresionističkom postupku. Pozorištu je otvorio nove puteve i sam je stvorio novi dramski oblik "lirsku dramu". Izvršio je ogroman uticaj na svetsku literaturu, posebno dramu. Dela: drame "Galeb", "Tri sestre", "Ujka Vanja", "Višnjik", novele i pripovetke "Čovek u futroli", "Arhijerej", "Kuća na sprat", "Dušica", "Tri godine", "Ogrozd", "Paviljon broj 6", "Stepa", "Seljaci", "Činovnikova smrt", "U uvali", zbirke humoreski "Melpomenine bajke", "Šarene priče".

Vremeplov


14. JULA 1904 -

Rođen je jevrejski pisac Isak Baševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978, čija su dela inspirisana tradicijom i folklorom Jevreja u Istočnoj Evropi, većinom Galiciji. Oblast koja je istorijski pripadala Poljskoj, potom Austriji, danas je podeljena između Poljske i Ukrajine. Jevrejska zajednica u tom kraju imala je brojne specifičnosti, i one su najčešća tema njegovih dela. Preselio se u SAD 1935. Dela: romani "Satana u Goraju", "Moskatovi", "Mađioničar iz Lublina", "Rob", "Imanje", "Posed", "Neprijatelji: ljubavna priča", "Šoša", zbirke priča "Gimpel luda", "Spinoza iz Pijačne ulice", "Kratki petak", "Seansa i druge priče", "Strasti", "Stara ljubav", memoarske knjige "U sudnici mog oca", "Dečak u traganju za Bogom", "Mladić u traganju za ljubavlju", "Izgubljen u Americi".

недеља, 12. јул 2020.

IN MEMORIAM: Preminuo Manojle Gavrilović (1945-2020)


Pesnik Manojle Gavrilović, autor Srpske književne zadruge, preminuo je danas u beogradskoj bolnici KBC Zvezdara. Bio je zahvaćen virusom Kovid 19 i poslednje dane života proveo na respiratoru.

среда, 8. јул 2020.

In memoriam Odlazak pesnika i romansijera, čelnika Vukove zadužbine Miodraga Matickog: Borac za srpski jezik


Večernje novosti pre 1 dan
Čitav radni i stvaralački vek, u institucijama kulture i kroz svoja dela, proveo je u borbi za očuvanje srpskog jezika i pisma. VRSNI poznavalac istorije naše književnosti i jezika naše prošlosti, ugledni pesnik, pripovedač, romansijer… »

уторак, 7. јул 2020.

Književnost nudi najbolji način suočavanja sa životom

Stefan Tićmi (Mitić) i Oto Oltvanji svoj profesionalni angažman usmjerili su na djecu i mlade.

Od slikovnica i bukvara uz koji dolazi i nevešto sricanje slova, potom obavezne lektire, kao i neizostavnih klasika i stručne literature, knjige nas prate celog života. Ako ih istinski zavolimo u ranoj dobi postajemo bogatiji za mnogo svetova smeštenih među koricama. Kultura čitanja kod dece se razvija i neguje u porodici, a potom nadograđuje tokom školovanja. Uz roditelje, obrazovne institucije i biblioteke bude i neguju dečiju zainteresovanost za čitanje. Mnogi-----
 

понедељак, 6. јул 2020.

Letopis Matice srpske: Crnjanski i Krf

Dnevnik.rs
Poezija Petra Matovića, Julije Kapornjai i Dragice Stojanović otvara novi, junski broj Letopisa Matice srpske.

Prozu objavljuju Aleksandra Đuričić i Mirko Demić koji donosi Putopis: od Švajcarske do Pariza. U ovom broju je i odlomak iz romana italijanske spisateljice Gabrijele Grejson “Ajnštajn i ja” posvećenog Milevi Marić. U rubrici Eseji Letopis donosi rad Jovana Delića koji obogaćuje kontekst Plave grobnice putopisnim člancima i putopisima “Krf, plava grobnica” Miloša Crnjanskog. Delić ukazuje da je Crnjanski imao afirmativni odnos prema Milutinu Bojiću i njegovoj pesmi...............
 

недеља, 5. јул 2020.

William Carlos Williams




ČEKANJE 

Srećan sam kada sam sam. 
Vazduh je svež. Nebo je 
pegavo i ispljuskano i omotano 
bojom. Grimizni falusi 
sasafrasovog lišća 
vise zgomilani preda mnom 
u hrpama na otežalim granama. 
Kada stignem do praga 
dočekuju me 
srećni krici moje dece 
i moje srce tone. 
Smrvljen sam. 

Zar mi nisu draga moja deca 
kao opalo lišće ili 
zar čovek mora da oglupi 
da bi ostario? 
Izgleda baš kao da mi je Tuga 
podmetnula nogu. 
Da vidimo, da vidimo! 
Šta sam ono hteo da joj kažem 
u slučaju da mi se desi 
ovo što se sada desilo?



(iz knjige Sour grapes, 1921)
prevela Dubravka Popović-Srdanović,
Izabrane pesme, Nolit, 1983,
Bubanj potok 2020, sto dinara)

субота, 4. јул 2020.

In memoriam: Vlastimir Stamenković (1978 - 2020)

Vlastimir Stamenković (1978-2020).
OK radio pre 1 dan
Javna biblioteka "Bora Stanković" u Vranju objavila je na svojoj Fejsbuk stranici da je preminuo radnik ove ustanove Vlastimir Stamenković (1978-2020).

 - Naša Biblioteka je izgubila velikog čoveka, kolegu i prijatelja. Ovo je za nas nenadoknidivi… »