четвртак, 19. март 2026.

„Balkanska odiseja“ istoričarke Mari-Žanin Čalić osvojila nagradu Lajpciškog sajma knjiga

  Aleksandar Maksimovic

„Balkanska odiseja“ istoričarke Mari-Žanin Čalić osvojila nagradu Lajpciškog sajma knjiga

„Balkanska odiseja“, nova knjiga profesorke istorije na Univerzitetu u Minhenu Mari-Žanin Čalić, osvojila je danas ovogodišnju nagradu Lajpciškog sajma knjiga u kategoriji stručne literature i esejistike, jednu od najvažnijih u Nemačkoj.

Knjiga prikazuje sudbine ljudi koji su potražili utočište u Kraljevini Jugoslaviji i drugde u Jugoistočnoj Evropi od 1933. do 1941. nastojeći da se spasu progona u nacističkoj Nemačkoj i Austriji. Istraživanje autorke je pokazalo da su ih balkanske zemlje primile otvorenije nego mnoge zapadne države. Žiri je u obrazloženju naveo da je knjiga profesorke Čalić „posvećeno napisana“ i da je tema „pomno istražena“. „Želja mi je bila da pokažem nepoznatu i iznenađujuću

Novi roman Miljenka Jergovića

 

Novi roman Miljenka Jergovića

Izdavačka kuća Booka u januaru je objavila „1983.“, novi roman Miljenka Jergovića, jednog od najprevođenijih i nagrađivanih savremenih autora s prostora bivše Jugoslavije.

U knjizi „1983.“ Jergović rekonstruiše duh Sarajeva osamdesetih kroz trideset i tri fragmenta koji se sklapaju u intimni portret jedne godine. To je godina pred Zimske olimpijske igre u Sarajevu, u kojoj je Šibenki bilo pokradeno prvenstvo, Danilo Kiš je objavio „Enciklopediju mrtvih“, a Bajaga svoj prvi album, a sedamnaestogodišnji Jergović luta gradskim ulicama, obilazi knjižare i klubove, opsesivno čita novine i sluša pank i rok. To je vreme obeleženo

среда, 4. март 2026.

Održana promocija knjige „Od osvajanja slobode do ličnog pečata”

 

Održana promocija knjige „Od osvajanja slobode do ličnog pečata”

Knjiga autorke Snežane Toševe predstavljena je večeras u Muzeju nauke i tehnike

Knjiga „Od osvajanja slobode do ličnog pečata – žene arhitekti u zbirkama Muzeja nauke i tehnike“ autorke Snežane Toševe predstavljena je večeras u Muzeju nauke i tehnike (MNT). Toševa je istakla da je najveća vrednost knjige raznovrsna i originalna arhivska građa na kojoj je zasnovana publikacija. „Prvi deo knjige čini građa koju su prikupile Divna Đurić-Zamolo i Nadežda Bogojović, dok je drugi deo materijal koji je prikupljen u MNT zahvaljujući poklonima i

недеља, 22. фебруар 2026.

Danilo Kiš, jedan od najpoznatijih srpskih i jugoslovenskih pisaca, rođen je na današnji dan, 22. februara 1935. godine.

 Otac jugoslovenskog velikana izbegao prvo streljanje jer se rupa začepila od leševa: Posle gledao kako ga odvode u Aušvic, pa…

Danilo Kiš, jedan od najpoznatijih srpskih i jugoslovenskih pisaca, rođen je na današnji dan, 22. februara 1935. godine.

Jedan od najznačajnijih pisaca naše književnosti, Danilo Kiš, često je govorio da se verovatno nikada ne bi posvetio pisanju da nije prošao kroz teška iskustva iz detinjstva, koja su ga zauvek obeležila i usmerila ka književnosti. U galeriji pogledajte fotografije Danila Kiša: Rođen je u Subotici u februaru 1935. godine, u porodici složenog porekla i bogate istorije. Majka mu je bila Crnogorka iz ratničke loze, o kojoj se prepričavala porodična legenda da je jedna

NIN-ov laureat Darko Tuševljaković predstavlja roman „Karota“ u SKCNS-u

  |  Danas Online

NIN-ov laureat Darko Tuševljaković predstavlja roman „Karota“ u SKCNS-u

Promocija knjige „Karota” Darka Tuševljakovića, dobitnika NIN-ove nagrade za roman godine održaće se u sredu, 25. februara 2026. u 19 časova u Klubu Studentskog kulturnog centra Novi Sad (Vladimira Perića Valtera 5).

Na promociji će, pored autora, govoriti Zoran Penevski, pisac i urednik ovog romana, a razgovor će voditi Jovan Gvero iz SKCNS-a. Darko Tuševljaković je rođen 1978. u Zenici, BiH. Prvu priču objavio 2002. godine u regionalnoj antologiji priređenoj u saradnji s Uneskom i od tada objavljuje kraću i dužu prozu u raznim časopisima i antologijama u zemlji i regionu. Godine 2004. dobio je nagradu „Lazar Komarčić“ za najbolju novelu. Dosad je objavio tri zbirke priča:

DANILO KIŠ - "Kada budu svi roktali..."


 

петак, 20. фебруар 2026.

Predstavljena knjiga „Karota“ Darka Tuševljakovića, dobitnika NIN-ove nagrade

 

Predstavljena knjiga „Karota“ Darka Tuševljakovića, dobitnika NIN-ove nagrade

LESKOVAC -- Darko Tuševljaković predstavio je svoj roman „Karota“, za koji je dobio NIN-ovu nagradu za najbolji roman u 2025. godini, kao i nagradu „Beskrajni plavi krug“.

Do sada je objavio pet romana i tri zbirke priča, a za svoj rad je više puta i nagrađivan. Dela su mu dosad prevedena na osam evropskih jezika. Živi u Beogradu i radi kao urednik i prevodilac. Što se romana „Karota“ tiče, u obrazloženju NIN-ovog žirija piše da je ovaj roman zaslužio nagradu jer je, između ostalog, jednu veliku traumu pretvorio u pitanje dostojno Sfinge, ukrštajući istorijske dileme sa složenim psihoanalitičkim poniranjima. Ispripovedana između

субота, 14. фебруар 2026.

Branko Miljković - Pustite me...

 


Nesreća potkopava naše temelje i donosi ranjivost

 

Nesreća potkopava naše temelje i donosi ranjivost

Rat je svakako jedna od najvećih nesreća koje je čovek osmislio i onaj ko ga je na neki način doživeo može samo biti srećan što je izvukao živu glavu, što ne znači da tu, uslovno rečeno, pobedu treba da slavi

Nedavno je Darko Tuševljaković (1978, Zenica) dobio Ninovu nagradu kritike za najbolji roman u 2025. godini, za roman „Karota”, u izdanju „Lagune”. U obrazloženju žirija rečeno je da je to priznanje prirodni nastavak u razvoju ovog autora, koji je do sada ovenčan Nagradom Evropske unije za književnost, za roman „Jaz”, i Andrićevom nagradom, za zbirku pripovedaka „Hangar za snove”. Tuševljaković je detinjstvo proveo u Makarskoj kod Splita, kao i u Zadru, gde je išao

недеља, 8. фебруар 2026.

Preminuo književnik i akademik Miro Vuksanović

  Beta

Preminuo književnik i akademik Miro Vuksanović

Književnik i akademik Miro Vuksanović preminuo je u Novom Sadu u 82. godini, saopštila je danas Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) čiji je bio član.

"Pored bogatog književnog opusa, njegov nemerljiv doprinos srpskoj kulturi ogleda se i u plodnom uredničkom radu i pokretanju značajnih edicija. Takođe, pružio je veliki doprinos razvoju bibliotekarstva u Srbiji. Njegov odlazak veliki je gubitak za Srpsku akademiju nauka i umetnosti i srpsku književnost i kulturu", navodi se u saopštenju. Njegov plodonosan književni rad iznedrio je, kako je navela SANU, retko bogat opus u srpskoj književnosti, u kojem se izdvajaju