четвртак, 22. септембар 2016.

Tolstoj: Gospodar i sluga


уторак, 20. септембар 2016.

Koeljo: Laž da pišem knjigu o Karadžiću

Poznati brazilski pisac Paulo Koeljo negirao je da piše knjigu o Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsedniku Republike Srpske koji je pred Haškim tribunalom osuđen za genocid u BiH.

петак, 2. септембар 2016.

Vremeplov: Rođen Skender Kulenović


Na današnji dan 1910. godine rođen je Skender Kulenović, pisac, član Srpske akademije nauka i umetnosti, autor potresne poeme "Stojanka majka Knežopoljka". Bio je pripadnik Partizanskog pokreta. 
Posle Drugog svetskog rata nalazio se na mestu direktora Drame sarajevskog pozorišta i potom urednika beogradske izdavačke kuće "Prosveta". 
U književnosti se javio 1927. vencem od pet soneta "Ocvale primule". Ostala dela: roman "Ponornica", poeme "Ševa", "Zbor derviša", drama "Svjetlo na drugom spratu"...

четвртак, 1. септембар 2016.

PONOVO U PRODAJI - Paranoja u Las Vegasu

Bodler - utemeljitelj modernizma

 
Na današnji dan, 31. avgusta 1867.godine u svojoj 46. godini, preminuo je Šarl Bodler, francuski pesnik i utemeljitelj modernizma. Kao kritičar i esejist, opsežno je pisao o francuskoj kulturi i imao veliki uticaj na francusku i englesku književnost.
Bodler je rođen u Parizu 1821. godine. Bez oca je otao u ranom detinjstvu a njegov očih, za koga se majka Karolina peudala, bio je francuski ambasador na različitim plemićkim dvorovima.

петак, 15. јул 2016.

Umro mađarski pisac Peter Esterhazi


Mađarski pisac Peter Esterhazi, dobitnik Košutove nagrade, najznačajnijeg priznanja iz oblasti kulture u toj zemlji i jedan od najcenjenijih savremenih autora, umro je u 66. godini od raka pankreasa, saopštio je danas njegov izdavač.

среда, 22. јун 2016.

Vremeplov: Rođen Bogoboj Atanacković

Na današnji dan 1826. godine rođen je srpski pisac Bogoboj Atanacković. Kršteno ime bilo mu je Timotej, ali ga je promenio u duhu narodnjačkog romantizma, poput Đure Daničića ili Stojana Novakovića. Tokom studija u Beču upoznao je Vuka Karadžića, Branka Radičevića, Đuru Daničića i postao oduševljeni pobornik Karadžićevih reformi. Aktivno je učestvovao u radu Majske Skupštine u Sremskim Karlovcima 1848. Izvesno vreme bio je sekretar episkopa bačkog Platona Atanackovića. Dela: roman "Dva idola", pripovetke "Bunjevka", "Darak", "Srpkinja".