недеља, 21. септембар 2025.

Kao književnik uopšte se ne plašim te „spravice” – VI

Kao književnik uopšte se ne plašim te „spravice” – VI

Ne može veštačka inteligencija ni znati, niti od mene bolje opisati kako je izgledala i mirisala pušnica u kojoj je moj otac u dugim zimskim noćima sušio svoje šunke, sudžuke i slanine

Srđan Sekulić je rođen 1993. u Prištini, ali sticajem okolnosti, nije bio navršio ni tridesetu, a već je iza sebe imao iskustvo dostojno protagoniste nekih ovovremenih „Seoba”, kad bi Miloš Crnjanski bio tu da ih napiše. Danas živi i stvara u Sarajevu. Njegove kratke priče i pesme put do čitalaca prvo su našle preko književnih časopisa, portala i zbornika objavljivanih u raznim krajevima nekadašnje Jugoslavije. Prevođen je na albanski, makedonski, persijski

 

уторак, 9. септембар 2025.

Postistinska civilizacija

 |  Autor: Ivan Mrđen

Piše Ivan Mrđen: Postistinska civilizacija

“Mostart Jugoslavija”, izdavačka kuća mog prijatelja Dragana Stojkovića, zadnja pošta Zemun, objavila je ovih dana zbirku pesama Šabana Šarenkapića pod naslovom “Stećak za Palestinu”.

Knjiga se, osim direktno od izdavača, može kupiti i u nekoliko boljih knjižara u centru Beograda. Šaban Šarenkapić rođen je u 1956. godine u Novom Pazaru. Osnivač je “Kulturnog centra DamaD”, pokretač književnog časopisa “Mak” i magazina “Has”. Član je Udruženja pisaca Bosne i Hercegovine. Objavio je petnaestak knjiga, uglavnom poezije, ali je prestižnu nagradu “Ćamil Sijarić” dobio za roman “Mazija”, objavljen 2009. godine. Živi u Sarajevu i Novom Pazaru. Od

​GOSTOVANJE KNJIŽEVNIKA SRPSKOG KNJIŽEVNOG DRUŠTVA U POLJSKOJ


 

Učesnici: Ljubica Arsić, Vojislav Karanović, Đorđe Kuburić, Dejan Simonović

Organizatori: Olga Lalić Krovicka, Kamil Sava Krovicki; ustanove – Fondacija Rozvoj (Rozwój), Gradski uredu u Dukli, Društvo Poljska ekologija, firma Jasjolka Dukla, Istorijski muzej Palata u Dukli, Regionalni centar pograničnih kultura u Krosnu

Vreme: od 8. do 16. septembra 2025. godine

Mesta:

– Poljska: Dukla, Krosno, Voli Snekova, Sanok, banje u Ivoniču Zdroju i Rimanovu Zdroju, Zindranovo, Krakov

– Slovačka: . Međilaborci, jezero Domaša i Solina, planine Bješčade

 

Književnici Srpskog književnog društva Ljubica Arsić, Vojislav Karanović, Đorđe Kuburić i Dejan Simonović gostovaće u Poljskoj od 8. do 16. septembra 2025. godine na poziv i u organizaciji Olge Lalić Krovicke i Kamila Save Krovickog, kao i ustanova: Fondacija Rozvoj (Rozwój), Gradski uredu u Dukli, Društvo Poljska ekologija, firma Jasjolka Dukla, Istorijski muzej Palata u Dukli, Regionalni centar pograničnih kultura u Krosnu.

Tom prilikom će u Krosnu i Dukli biti predstavljen almanah tekstova ovih autora, objavljen pod naslovom Po obodu mističnog zelenila (NA KRAŃCACH MISTYCZNEJ ZIELENI), pod uredništvom i u prevodu na poljski Olge Lalić Krovicke. Biće upriličen i susret sa krakovskim književnikom i teologom, dr Eligjušem Dimovskim, kao i poseta Slovačkoj.

 

Raspored gostovanja:

 

08.09. 2025.

Upoznavanje Dukle (crkve Svete Marije Magdalene iz 1461. g., samostana Svetog Jovana iz Dukle iz 1740. g. , Jevrejskog groblja, sinagoge, Glavnog trga i većnice, Vojnog groblja iz Prvog i Drugog svetskog rata  i Istorijskog muzeja Palata u Dukli), kao i Muzeja naftne i gasne industrije Ignacija Lukasjeviča u Bobrki.

 

09.09.2025.

Poseta Krosnu i muzejima na terenu grada (Potkarpatskog muzeja i Muzeja stakla, Glavnog trga i istorijskih spomenika). Književno veče u Regionalnom centru pograničnih kultura u Krosnu. Promocija almanaha autora Srpskog književnog društva. Diskusije, razgovori sa autorima, čitanja, degustacije. Koncert pijaniste Pjotra Prokopoviča – sedam balkanskih minijatura Marka Tajčevića.

 

10.09.2025.

Poseta Narodnom univerzitetu umetničkih zanata u Voli Snekovoj i poseta Muzeju Zbignjeva Beksjinskog u Sanoku. Izlet u banje u Ivoniču Zdroju i Rimanovu Zdroju.

 

11.09. 2025. 

Stazama karpatskih drvenih hramova, kao i poseta Muzeju rusinske kulture u Zindranovoj.

 

12.09. 2025.

Susret sa učenicima. Književno veče u Istorijskom muzeju Palata u Dukli. Promocija almanaha autora Srpskog književnog društva.  Diskusije, razgovori sa autorima, čitanja. Koncert pijaniste Pjotra Prokopoviča – sedam balkanskih minijatura Marka Tajčevića.

 

13.09.2025.

Stazama karpatskih drvenih hramova na teritoriji Poljske i Slovačke. Poseta vojničkim grobljima iz Prvog i Drugog svetskog rata. Poseta Muzeju Endija Vorhola u Međilaborcima u Slovačkoj i izlet na jezero Domaša i Solina, kao i u planine Bješčade.

14. - 15. 09. 2025. 

Putovanje u Krakov. Obilazak umetničkih i istorijskih spomenika, muzeja, Starog grada i Vavela u Krakovu. Susret sa krakovskim književnikom i teologom, dr Eligjušem Dimovskim.

 

16.09. 2025.

Povratak u Beograd.

среда, 3. септембар 2025.

Deset rukopisa konkuriše za nagradu “Miroslav Dereta”

 |  Fonet (A. S.)

Deset rukopisa konkuriše za nagradu “Miroslav Dereta”

U uži izbor za nagradu “Miroslav Dereta” za neobjavljeni roman žiri je izdvojio 10 rukopisa od 203, koliko je stiglo od 1. marta do 1. jula ove godine na 20. Deretin konkurs, saopštila je danas Izdavačka kuća Dereta.

Žiri u sastavu Zoran Bognar (predsednik), Petar V. Arbutina i Jasmina Ahmetagić u uži izbor uvrstio je rukopise “Iščezla lica” Dunje Popović, “Niko i ništa u Beogradu” Zorana Ilića, “Priča o čoveku i sidru” Nenada Zeca, “Štićenik” Tihomira Stevanovića, “Kao vilin konjic” Gordane Vlahović. 
 
U užem izboru su i rukopisi “Tačka Nemo” Aleksandra Novakovića, “Priče o neobičnom ludilu” Aleksandra Ćirića, “Ljubavi kišnih seni” Saše Buđevca, “Vreme strahova” Jadranke........
.............................................

LAGUNA... Roman ovenčan Pulicerovom nagradom

Roman ovenčan Pulicerovom nagradom

Džejn En Filips (1952), jedna od najuspešnijih savremenih američkih književnica, autorka je istorijskog romana „Noćni čuvar”, čija je radnja smeštena u posleratni period Američkog građanskog rata, a ovu knjigu upravo je objavila „Laguna”.

Roman, ovenčan Pulicerovom nagradom, kombinuje intimnu psihološku dramu sa temama traume, majčinstva i institucionalnog nasilja (posebno nad ženama). Nakon Američkog građanskog rata, stradanja, traume, bezakonje i očaj progone civile i veterane, i odmetnike i lutalice, i oslobođene robove i begunce. Dvanaestogodišnja Konali i njena majka Elajza, koja nije progovorila više od godinu dana, stižu u Azil za umobolne Trans-Aligejni u Zapadnoj Virdžiniji, gde ih je